PITOMI KESTENI
digg del.icio.us TOP
  Posted October 2nd, 2014 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | Jedan komentar

Purgerska nostalgija

Slike i tekst: Irena Beuk

Što (ne) znate o PITOMOM KESTENU?
Nakon dugo, dugo vremena evo me opet u šumarskim vodama. Nije da ja ne bi htjela, nego mi nedostaje fotografija za pojedine teme, koje su mi još davno pale na pamet. Dok nisam otišla na bolovanje marljivo sam sortirala fotke za određene teme.

S Joey-em je sve, mogu slobodno reći, prekinuto, ali sam nedavno kopala po fotkama i shvatila da bi mogla napisati jedan post o pitomom kestenu bez obzira na to da ga, pretpostavljam, mnogi u šumi lako prepoznaju, barem u jesen.

Pitomi kesteni

No, dobro, ‘ajmo malo o taksonomiji, možda će vam trebati kada se budete znojili pred Tarikom. Kada bi počela pisati od dna (vrste) do vrha (carstvo) brzo bi pobjegli s bloga što mi naravno nije cilj, pa ću samo reći da rod pitomi kesteni (Castanea) uz hrastove (Quercus) i bukve (Fagus) pripadaju porodici žirnjača (Fagaceae) koja uz porodicu brezovki (Betulaceae) čini red Fagales. Komplicirano? Ma nije.
Kesten drvo – Impozantni samac
Ono što većina zove kestenom je, punim imenom i prezimenom, Castanea sativa – europski pitomi kesten čiji areal obuhvaća južnu Europu, SZ Afriku i zapadnu Aziju. Može doseći visinu i od 30 metara, poživjeti i pola stoljeća, ali ne očekujte previše da biste u Hrvata mogli vidjeti takvog diva.

Vjerujem da ga mnogi mogu prepoznati po jako nazubljenom do 20 cm dugačkom i do 6 cm širokom listu koji je s gornje strane tamniji, gol i sjajan, a s donje svjetliji.

Ako ne možete prepoznati kesten prema listu, onda vam to u jesen neće biti nikakav problem kada krošnje ukrase plodovi smješteni u velikom ježolikom tobolcu u kojemu se nalaze 1 do 3 ploda. Ma ‘ko ih ne bi volio? Pečene, kuhane, u kolačima, kesten pire…

Plod kestena spada u nutritivno visoko vrijedne namirnice. Sadrži oko 44% škroba, više od 50 % je voda, tu su još ugljikohidrati i bjelančevine. Po količini škroba usporediv je s krumpirom, te se u nekim zemljama (Francuska, Španjolska, Italija) od kestena proizvodi brašno, koje pomiješano s brašnom žitarica daje punovrijedna peciva i kruh .

Plod je bogat kalcijem i kalijem, a sadrži fosfor i željezo, te većinu vitamina B skupine.

Lako je probavljiv.

Možda će se netko, čitajući ovo, sjetiti i lovranskih maruna. Pa tko bi ih onako velike i slasne, pripremljene na mnogo načina zaboravio? Možda će se netko pitati, otkud ti maruni? Maruna ima na području Lovrana i Opatije gdje se odavno drvo pitomog kestena cijepi plemkama kestena dubenca (maruna), a rezultat toga je poznati Lovranski marun.

Europski pitomi kesten spada među najkorisnije šumske vrste (botaničari ga ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta spada u šumsko drveće), jer se od njega mogu upotrijebiti svi dijelovi: drvo, plod, list i cvijet. Brzorastuća je vrsta, kojoj je vrhunac prosječnog prirasta oko 35. godine, a kod nekih to traje i traje, npr hrast, čitavih 120 godina.

Cvijet kestena ima oblik resa i pojavljuje se u lipnju kada su listovi već potpuno razvijeni. S obzirom na kasnu cvatnju odlična je ispaša za pčele. Kestenov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru i pridonosi boljoj cirkulaciji. Drvo kestena je vrlo trajno, dobrih mehaničkih svojstava i lako se obrađuje, pa se koristi u građevinarstvu, drvnoj industriji i zanatstvu.

U Hrvatskoj se kestenove šume (uređajni razred kesten) prostiru na oko 15000ha , od čega je 53% državno, a 47% privatno). Najveće površine nalaze se na sisačkom, karlovačkom i zagrebačkom području. Najveće komplekse šume hrasta kitnjaka i pitomog kestena (Querco-Castanetum sativae) možete naći na Zrinskoj gori, Medvednici i ostalom gorju SZ hrvatske.

Slijedeće dvije fotke su sa Zrinske gore. To mi je bio prvi susret sa zdravom kestenovom šumom.

Kako možete kesten prepoznati zimi?

Po izbojku i pupu. Izbojak je uzdužno bridast, crvenkasto do sivo-smeđ, pokriven sitnim dlačicama i mnoštvom lenticela (to su ove bjelkaste točkice na izbojku). Pupovi su spiralno razmješteni, veliki oko 8mm, jajastog oblika i tupog vrha, zbijeni, s dvije, tri sjajne i crvenkasto-smeđe ljuskice. U jesen vršni pup odumire i zamjenjuje ga gornji postrani pup.

Pretežak način za raspoznavanje? Pa, nije lako. Pitajte studenta šumarstva koji pokušava položiti dendrologiju.

Prepoznavanje po kori je sigurno lakše. Samo treba uzeti u obzir da se kora mlađahnog stabla poprilično razlikuje od kore vremešnog stabla. Kora je u mladosti glatka, maslinasto-smeđa sa svijetlim lenticelama. Dobro, priznajem, s ovom slikom malo kasnim jer se kora već počela raspucavati, ali bolje nemam. Izbacite raspukline i to je to.

U starosti je kora smeđe-siva, debela i uzdužno ispucala.

Ako još uvijek niste sigurni da li je to pitomi kesten, pogledajte donji dio debla.

Nažalost, mnoge naše kestenove šume boluju od raka kestenove kore čiji je uzročnik gljiva Cryphonectria parasitica. To zlo, koje se prvi put javilo sredinom prošlog stoljeća, uzrokuje odumiranje kore i rak na deblu, granama, izbojcima iz panja, pa se napadnuta biljka suši.

Osim pitomog kestena može zahvatiti i neke druge vrste listopadnog drveća, ali na njima nije tako agresivna kao na kestenu.

Nažalost, zdravih kestenika je sve manje. Sušenjem kestena mijenja se florni sastav i tipična struktura šume, pa tako prazna mjesta u šumi hrasta kitnjaka i pitomog kestena zauzimaju bukva i grab.

Evo kako izgleda bolesno stablo koje se počinje sušiti od vrha. Otužno izgledaju takva napadnuta stabla. Imala sam na bivšem reviru puno kestenovih sušaca koji su na kraju završili u jednoj slovenskoj tvornici celuloze.

Kakva mu je budućnost? Izgleda baš i ne sjajna. Tko zna, možda ćete svojim (pra)praunucima sa sjetom pričati o kestenijadama i objašnjavati što je to kesten, kao što i danas neki klinci misle da je krava ljubičasta.

Jedan poletarac, koliko će poživjeti?

Šteta. Već sam napisala da je kesten jedna od najkorisnijih i ekonomski najznačajnijih vrsta šumskog drveća. O važnosti kestena u prošlosti svjedoči i činjenica da su stari Grci kestenov plod zvali «žirom bogova», a Marija Terezija u šumskom redu 1769 propisuje državni monopol u iskorištavanju kestenika, a slične odredbe su vrijedile i za vrijeme turske vladavine.

Ha, nećemo sad zbog kestena ronit’ suze, bolje pjevat’… Znate onu? Oj livado rosna travo, moj… ups ta je o bagremu, ne o kestenu. Ima li neka o kestenu?

Izvorni text:

http://suma.blog.hr/2011/02/1628965689/to-neznate-o-pitomom-kestenu.html

Malo o autorici:

Ja sam Irena Beuk i po zanimanju sam dipl. ing. šumarstva. Radim kao taksator u Hrvatskim šumama, Uprava šuma podružnica Karlovac, na Odjelu za uređivanje šuma. Ovaj blog vodim od 2006. godine i na njemu bilježim događaje s putovanja i planinarenja te zanimljive crtice s posla.

Serbus i najte kaj žameriti.

Follow Zdenko on Facebook !

Share



Tags:



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

Jedan komentar to “PITOMI KESTENI”

  1. Comment by ruza:

    Okbo, a kaj nema nikakvog lijeka za taj prokleti rak i spas kestenju?

Leave a Reply