Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu
digg del.icio.us TOP
  Posted January 20th, 2018 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | Jos nema komentara

Purgerska nostalgija

Sastavio: Ljubomir Škrinjar

Pola vijeka hrvatske umjetnosti
To je naslov prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija.

U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih) pitanja, ali valja i istaknuti nekoliko činjenica. Dom je blagoslovio nadbiskup Alojzije Stepinac, u džamiju ga je preuredio dr. Ante Pavelić, a postolarski šegrt “Hlapić” je džamiju na Trgu Kulina bana srušio. Poslije oslobođenja obješen je ispred džamije prvi zagrebački muftija Ismet ef. Muftić , a nova vlast trg je preimenovala u Trg žrtava fašizma. Čak cijelo desetljeće tu je bio i Trg hrvatskih velikana.

Sajmište

1890. – gradsko stočno sajmište i tržište građevinskim materijalom preseljeno sa Sveučilišnog trga na istočni rub grada, istočno od Draškovićeve ulice, nazvan Sajmište. Već 1892. je Sajmište preimenovano u Trg D.

1925.

2011.

1927. – 1933., Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca

Novi zagrebački trg obrubljen je stambeno-poslovnim zgradama zagrebačkih židovskih obitelji, primjerice Solomon-Benedikt, Rosenberg-Rosenstock (središnjica HDZ-a), Deutsch-Maceljski, Benedik-Maceljski…

1927. – novo ime trga: Trg kralja Petra I. (Karađorđevića) Velikog Oslobodioca

1927. – 1933.

1927. – 1933.

Studentski dom Ivan Meštrović (do 1990. Moša Pijade) izgradila je Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti kao blok stanova za iznajmljivanje. U podrumu zgrade bio je starojugoslavenski, a potom i zatvor UNS-e.

2011.

1927. – 1933.

2011. Ulica hrvatskog kralja Zvonimira

1927. – 1933.

1934.

1932. – Zagrebački gradski zastupnik Lujo Thaller 14. listopada podnosi prijedlog skupštini Gradskog zastupstva grada Zagreba da grad oda počast srpskom kralju Petru I. (Karađorđeviću) Oslobodiocu tako da mu se u Zagrebu podigne spomenik. Dr. Thaller za tu namjenu ostavlja cjelokupni imetak.

1933. – Hrvatsko društvo umjetnika “Strossmayer” ostvaruje sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu u Zagrebu da se taj spomenik umjesto u obliku statue kralja na konju podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra I. Velikog Oslobodioca.

1934. – u kolovozu počinje gradnja Doma likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca u koji je ugrađeno 2500 tona kamena, što su ga klesali brački klesari iz Pučišća.

1938.

1938. – 1. prosinca završetak radova na spomeniku kralju Petru I. Velikom Oslobodiocu; zdanje spomenika posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac i u njemu se deset dana poslije otvara prva izložba “Pola vijeka hrvatske umjetnosti”.

Spomenik srpskom kralju, rotonda (kružni oblik zgrade), počiva na prstenu trideset i šest kamenih stupova, sa stakleno-betonskom kupolom koja je tada najveća izvedena konstrukcija te vrste u Europi. Meštrovićev kružni muzejsko-galerijski prostor dovršen je dvadeset godina prije poznatog Wrightova Muzeja Solomon Guggenheim (1959.) u New Yorku.

2011. Ulica kneza Mislava

2011. Ulica kneza Vijeslava

1938. Beogradska ulica, pa Huseinbega Gadaščevića, Kovačićeva…

2011. Ulica kneza Višeslava (od Trga žrtava fašizma do Staljinova, a potom Lenjinova trga, danas Trg kralja Petra Krešimira IV) 

1942. Pogled s tornja zagrebačke Prvostolnice

1941. – Trg kralja Petra I. Velikog Oslobodioca preimenovan u Trg Kulina bana;
-24. svibnja Zaklada Dom likovne umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca mijenja ime u Zaklada Dom hrvatske likovne umjetnosti u Zagrebu.
1941. – dr. Ante Pavelić odlučio preurediti Dom hrvatske likovne umjetnosti u džamiju:
“Ovaj hram umjetnosti nosi na sebi žig robovanja, jer se zove imenom “KRALJA OSLOBODIOCA”. Ja ne mogu ovaj žig dostojnije izbrisati nego da iz ovog hrama učinim džamiju.”

*U Hrvatskom državnom saboru za vrijeme NDH bilo je imenovano 17 zastupnika muslimana, a i doglavnik je bio Hrvat muslimanske vjeroispovjesti.

1912.- Družba Braće Hrvatskoga Zmaja potaknula pitanje izgradnje džamije u Zagrebu
1916. – u Zagrebu osnovana Muslimanska bogoštovna općina; 1917. za Zagrebačkog muftiju postavljen Ismet ef. Muftić.
1935. – Muslimanska bogoštovna općina broji 1250 muslimana.

1942. Trg Kulina bana

1941. – u jesen započela gradnja tri samostojeća minareta, visokih 45 metara.
1942. – počela pregradnja unutrašnjosti;
1943. – završeni glavni radovi na prvoj zagrebačkoj džamiji.

1944.

Svaki minaret imao je 190 stepenica, kružni balkon (šeref), i na vrhu znak (alem). Prvi mujezin u povijesti Zagreba oglasio se (ezan) s minareta 14. siječnja 1943.

Mimber (glavna propovijedaonica) u džamijskom prostoru

Unutrašnjost džamije bila je obložena zelenim talijanskim mramorom, a orijentalna ornamentika s kaligrafskim arapskim slovima ajeta iz Kur’ana je bila utemeljena na starohrvatskim motivima pletera. Luster u sredini džamije obješen o kupolu imao je 140 žarulja i težio je jednu tonu.

1944. Džamija poglavnika Ante Pavelića

Pretprostor džamije sa strane ulice Račkoga uokviren je bijelim bračkim kamenim klupama i ukrašen vodoskokom u sredini.

1944. – 18. kolovoza džamija je bila otvorena prigodnom svečanošću uz nazočnost poglavnika, mnogobrojnih ministara i državnih dužnosnika, predstavnika vojske i policije, te predstavnika svih staleža i stranaka. Džamija se službeno zvala Džamija poglavnika Ante Pavelića. Kod ulaznih vrata u džamiju (gdje je stajao Meštrovićev mramorni reljef kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na konju, uklonjen 1941.) postavljena je mramorna spomen-ploča sa natpisom:

“U slavu i u znak ljubavi spram Allaha Boga Jedinoga, te u znak pažnje prema muslimanima, podiže poglavnik Dr. Ante Pavelić ovaj velebni hram u glavnom gradu Zagrebu da odani sinovi vitežkog naroda hrvatskoga, iskreni sljedbenici uzvišene vjere Islama, skrušenom molitvom jačaju pregalačke snage u borbi za obranu i napredak lijepe svoje domovine Nezavisne Države Hrvatske, koja da bi vazda sretna bila.”

1944.

Zagrebački muftija Ismet efendija Muftić bio je član privremene vlade koju je formirao Slavko Kvaternik (1941.), a u Hrvatskom državnom saboru, prigodom njegovog otvaranja 1942., održao je govor o “velikim i sudbonosnim vremenima obnavljanja velike državne misli najmoćnijih hrvatskih vladara”. Poslije oslobođenja obješen je ispred džamije, a nova vlast je Trg Kulina bana preimenovala u Trg žrtava fašizma.

1948. – nalog za rušenje minareta i preuređivanje džamije u Muzej narodnog oslobođenja potpisao je tadašnji potpredsjednik Predsjedništva Gradskog narodnog odbora u Zagrebu, do rata postolarski šegrt Mika Špiljak. Minarete su demontirali njemački ratni zarobljenici.

*”Bio je neki mali postolarski šegrt… Zvao se Hlapić… Cijeli je dan sjedio u poderanim hlačama i crvenoj košulji… Cijeli je dan fućkao i pjevao kod posla… Hlapićev gospodar zvao se majstor Mrkonja, a bio je zao i strašan…” (Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića)

1949. – Muzej narodnog oslobođenja
1955. – Muzej narodne revolucije
1962. – Muzej revolucije naroda Hrvatske

2011.

1990. – Trg žrtava fašizma preimenovan u Trg hrvatskih velikana;
2001. – dolaskom nove vlasti vraćeno staro ime trga.

Džamija 1929 godine (lijevo) i danas u 2011 godini.

 

Ljubomir Škrinjar

Serbus i najte kaj zameriti.

Follow Zdenko’s Corner on Facebook !

Share



Tags:



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

Leave a Reply