Zagreb razgledavanje grada
digg del.icio.us TOP
  Posted December 18th, 2017 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | Jos nema komentara

Virtualni obilazak grada – Plavi put

Preneseno sa portala: Domaci.de

RAZGLEDAVANJE GRADA – Plavi put
Zagreb, glavni grad Republike Hrvatske, ima vrlo pogodan, gotovo idealan zemljopisni smještaj. Grad leži na raskršću Europe, na 45:48:43 sjeverne širine i 15:58:2 istočne Dužine po Greenwichu, na nadmorskoj visini od oko 120 m u donjem gradu i oko 160 m u Gornjem gradu, dok je njegova najviša točka – Cmrok, na visini od oko 227 m iznad mora.

Markova crkva na Gornjem gradu

 Sa svojih gotovo 1 milijun stanovnika grad se smjestio između obronaka Medvednice (Zagrebačke gore) i Save. Teren na kojem leži Zagreb idealan je za stvaranje modernog i udobnog grada, jer svojim brežuljcima i nizinama potpuno razbija jednoličnost.

 Virtualni obilazak gradskog središta nudi crveni i plavi put. Pogledaj sliku: 

Crveni put vodi vas u najstariju gradsku jezgru, zvanu i “Gornji grad”. Mnogi njeni dijelovi stari su i po nekoliko stoljeća. Crkva Svetog Marka, kula Lotrščak i Kamenita vrata, poprišta su najljepših legendi vezanih uz grad Zagreb, a Banski dvori i zgrada hrvatskog Sabora simboli hrvatske državnosti.

Plavi put obilazi dijelove gradske jezgre sagrađene u drugoj polovici prošlog i prvoj polovici ovog stoljeća. Njime ćete obići dva najljepša Zagrebačka parka – Zrinjevac i Botanički vrt – kao i mnoge ustanove važne za znanstveni i kulturni razvoj hrvatske.

Zagrebačka katedrala

Virtualni obilazak grada – Plavi put

Trg bana Josipa Jelačića
Trg bana Josipa Jelačića u svojoj je povijesti više puta mijenjao ime. Prvo duguje izvoru Manduševac, jer je godine 1641. odlukom gradske uprave i stvoren kao sajmište (trg) uz izvor. Gradec i Kaptol postali su, naime, pretijesni za sve življe i bogatije sajmište, pa je trgovanje preseljeno ispod njihova podnožja. Rastom grada i sajmište Manduševac se oblikovalo, dobivalo na značaju i od gradskoga predgrađa pomicalo se prema svojoj budućnosti – postajalo je središtem grada.

Drugo mu je ime nametnula uvozna carina koja se tu ubirala na robu, jer su po toj “harmici”, tridesetnici, prozvali i cijeli trg. Harmica je već bila omeđena kućama sa sjeverne i istočne strane. Krajem XVIII. stoljeća na Harmici je izgrađena velika bolnica na koju danas podsjeća kapela Ranjenoga Isusa u Ilici 1. Burna sredina XIX. stoljeća opet je trgu izmijenila ime u Trg bana Jelačića (1848). 

Trg bana Jelačića

Ulica Ljudevita Gaja
Sa zapadne strane Trga bana Josipa Jelačića, ušavši u Ulicu Ljudevita Gaja između nebodera i hotela Dubrovnik, započeli smo obilazak Donjega grada.

Donji grad se razvio u podnožju nastanjenih i bedemima utvrđenih Gradeca i Kaptola, pa je stoljećima predstavljao samo niz predgrađa, improviziranih i previše čestih kuća koje su nicale zajedno s neprestano novim doseljenicima. Planski se počinje izgrađivati u drugoj polovici XIX. stoljeća (osim tlocrtom nepravilnih i spontano oblikovanih Masarykove i Ulice Nikole Tesle), pa su njegove ulice pravilne i križaju se pod pravim kutom. 

Trg bana Jelačića – pogled iz Praške ulice

Trg Petra Preradovića
Iz Gajeve ulice pod pravim kutom ulazimo desno u Bogovićevu ulicu i ona nas prati do Trga Petra Preradovića. Zagrepčani ovaj trg popularno zovu Cvjetnim trgom, jer ga svakodnevno (i do kasnih večernjih sati) svojim šarenim mirisnim cvijećem kite cvjećari. Na trgu je spomenik hrvatskom pjesniku, romantičaru Petru Preradoviću. Na uglu Trga Petra Preradovića i Preobraženske ulice nalazi se i lijepo zdanje pravoslavne crkve Sv. Preobraženja Gospodnjega. Tu su i dvije najveće zagrebačke kino-dvorane: na samom trgu – “Zagreb”, a na početku obližnjega Miškecova prolaza “Europa”. Ime pjesnika Petra Preradovića nosi ulica koja se s istoimenog trga spušta prema jugu. 

Nekadašnje kino Zagreb kod Cvjetnog trga

Cvjetnim trgom dominiraju kafići

Kad bismo na prvom uglu odlučili skrenuti lijevo, ušli bismo u Ulicu Nikole Tesle i ubrzo se našli pred popularnim okupljalištem Omladinskim kulturnim centrom, u čijem je sklopu smješten niz kulturnih institucija za mlade, među njima i kazališna dvorana “Istra” Zagrebačkoga kazališta mladih. Skrećući desno naći ćemo se u Masarykovoj ulici i prelazeći Ulicu Ivana Gundulića doći ćemo na Trg maršala Tita.

Trg maršala Tita
U središtu Trga maršala Tita ističe se monumentalna zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta (podignuta 1894/95. po zamislima bečkih arhitekata Helmera i Fellnera, poznatih graditelja kazališta). Ispred kazališta postavljen je “Zdenac života” rad kipara Ivana Meštrovića. 

Kavkaz kavana na Trgu maršala Tita

Zdenac života kod HNK

Kazalištu sučeljena zgrada jest ona Zagrebačkoga sveučilišta u kojoj su smješteni Rektorat i Pravni fakultet. Zgrada je simbol i spomenik akademskom životu i obrazovanju, koji u Zagrebu imaju dugu i bogatu tradiciju. Ispred lijepo oblikovanoga ulaznog stubišta postavljena je Meštrovićeva skulptura “Povijest Hrvata”.

Na istočnoj strani trga uza samo kazalište nalazi se zgrada Hrvatskoga školskog doma i u njoj Hrvatski školski muzej. Na zapadnoj strani trga je Muzej za umjetnost i obrt u zgradi građenoj sjevernorenesansnim stilom (graditelj H. Bolle). Muzej posjeduje izvanredno bogate zbirke primijenjene umjetnosti od XIX. stoljeća do modernih vremena – zbirke namještaja, keramike, stakla, metala, tekstila, kiparstva, slikarstva, pa čak i dječjih igračaka i prvih primjeraka industrijskoga dizajna. Na odlasku s Trga proći ćemo pokraj skulpture “Sveti Juraj ubija zmaja”.

Trg Theodora Roosevelta
Prije ulaska na Trg Mažuranića, pogled će nam na Trg Theodora Roosevelta privući duga neorenesansna zgrada, donedavno jedna od zagrebačkih gimnazija, na čijem pročelju velikim slovima piše “MIMARA”. 

Muzej Mimara

Muzej “Mimara” nastao je donacijom svjetski poznatog skupljača umjetnina Ante Topića Mimare i njegove supruge Wiltrud Mimara gdje je više od 3.750 umjetnina velike raznolikosti i iznimne umjetničke vrijednosti, od antike i staroegipatskih predmeta do slika velikih starih majstora – Raffaella, Velasqueza, Rubensa, Rembrandta

Trg Ivana Mažuranića
Trg Ivana Mažuranića već na svome početku na broju 14 nudi iznimno bogate zbirke (oko 60.000 predmeta) Etnografskog muzeja. U svojim fundusima muzej čuva etnografsko blago, predmete iz tradicionalne upotrebe u gospodarstvu, rukotvorine, krzno, nakit, oružje, metal i keramiku.

Etnografski muzej također nudi i zanimljive zbirke predmeta izvaneuropskih kultura, nastale darovima svjetskih putnika i istraživača svome gradu. U Etnografskom muzeju održavaju se tijekom godine vrlo zanimljive izložbe etnografskoga i kulturno-povijesnoga značaja.

Trg Marka Marulića
Iz parka u park, s trga na trg – neposredno na Mažuranićev trg nastavlja se Trg Marka Marulića, koji je svoje ime dobio po hrvatskome i splitskom renesansnom pjesniku, autoru prvoga spjeva na hrvatskom jeziku, “Judite” objavljenom 1501. godine.  Prošavši kraj zgrade Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, naći ćemo se ispred Hrvatskoga državnog arhiva. Iza zgrade na južnoj strani postavljen je spomenik glasovitomu hrvatskom arheologu don Frani Buliću (rad Frane Kršinića). 

Zelena oaza u centru grada – Botanički vrt

Botanički vrt
Smješten uzdužno uz ulicu Antuna Mihanovića (ulica je nazvana po pjesniku, autoru stihova hrvatske himne “Lijepa naša”) proteže se Botanički vrt. U ovom se vrtu (koji je otvoren do zalaska sunca) uzgaja oko 10000 vrsta različitih biljaka, a smatra se sastavnim dijelom poznate zagrebačke “Lenuzzijeve” ili “zelene potkove” (skupine zagrebačkih središnjih parkova koji u tlocrtu daju oblik potkove).

Botanički vrt utemeljio je Antun Heinz 1889. godine na istom tome mjestu. U istočnom dijelu vrta nalaze se dva umjetna jezerca, dok njegov glavni dio zaprema arboretum građen u stilu engleskih perivoja. Cvjetni parter načinjen je u francuskom stilu i strogo je simetričnih linija. 

Botanički vrt

Ulica Antuna Mihanovića izlazi zapadno na Savsku cestu u blizini Tehničkoga muzeja (s planetarijem). Naš nas planirani put vodi na suprotnu stranu. Na tom putu s desne strane ostavljamo Miramarsku ulicu, koja se ispod željezničkoga nadvožnjaka odvaja za Novi Zagreb.

Hotel Esplanade

Trg Ante Starčevića
Tako smo uz hotel “Esplanade” prispjeli na Trg Ante Starčevića (nazvan po hrvatskom političaru iz prve polovice XIX. stoljeća). Na sjevernoj je strani trga Gradska knjižnica s bogatim fundusom knjiga, a njoj nasuprot nalazi se podzemni trgovinski centar “Importanne” od kuda vas tunel pothodnika s trgovinama i putničkim agencijama vodi prema jednom od izlaza za Novi Zagreb.

Trg Ante Starčevića

Trg kralja Tomislava
Susjedni trg je prostrani Trg kralja Tomislava ispred kojega je na južnoj strani dugačka zgrada Glavnoga kolodvora koja je sagrađena koncem prošloga stoljeća po nacrtima arhitekta Pfaffa. Trgom dominira, nasuprot željezničkoj stanici, spomenik prvom kralju hrvatske srednjovjekovne države – kralju Tomislavu – po kojem je trg i imenovan. 

Trg kralja Tomislava

Trg kralja Tomislava je veliki park sa središnjom fontanom, koji na sjeveru prekidaju Ulica baruna Trenka i Umjetnički paviljon, prostor značajnih likovnih događanja. Pred paviljonom je Meštrovićeva skulptura znamenitoga renesansnog slikara Andrije Medulića. Trgom kralja Tomislava otpočinje naš povratak na početak ovih naših obilazaka, Trg bana Josipa Jelačića, kamo se vraćamo kroz tri parka. Sva tri, međutim, Zagrepčani jednostavno zovu Zrinjevcem – po jednome od njih.

Trg Josipa Jurja Strossmayera
Slijedeći je Trg Josipa Jurja Strossmayera i u njegovu parku poprsje hrvatskoga kajkavskoga pjesnika Dragutina Domjanića te veliki spomenik biskupu J. J. Strossmayeru, rad Ivana Meštrovića. U parku je i poprsje pjesnika Augusta Šenoe. Ugao Trga J. J. Strossmayera i Hebrangove ulice čini palača Moderne galerije, hrvatski nacionalni muzej likovnih umjetnosti XIX i XX stoljeća, a u istoj zgradi se nalazi i Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tu se čuva najvrjednija zbirka grafika i crteža XVI. i XVII. stoljeća u Hrvatskoj, Valvasorova kolekcija Nadbiskupije zagrebačke.

Popularni park Zrinjevac

Trg Nikole Šubića Zrinskog
Jednu od najljepših zelenih cjelina Zagreba, ovu nisku parkova, nastavlja i završava svojom alejom platana popularni Zrinjevac, Trg Nikole Šubića Zrinskog, koji je plod planske izgradnje Donjega grada. U neorenesansnoj palači s kraja XIX. stoljeća, na broju 11 sjedište je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Njezin su drugi kat zaposjele izložbene dvorane Strossmayerove galerije starih majstora.

Aleja platana na Zrinjevcu

Prekrasne stoljetne platane na Zrinjevcu

Utemeljenje ove galerije također je inicirao neumorni đakovački biskup prvom donacijom 1884. godine, a njoj su potom uslijedila darivanja mnogih drugih privatnih kolekcija. Najzastupljeniji su radovi talijanskih slikarskih škola, ali naći će se i remek-djela El Greca, Goye, Durera, Corrota, Courbeta i drugih.

Poprsja znamenitih osoba
Nasuprot Akademijinoj palači postavljen je niz poprsja značajnih osoba iz hrvatske povijesti, znanosti i kulture: Ivana Mažuranića, Krste Frankopana, Andrije Medulića, Jurja Julija Klovića, Nikole Jurišića, Ivana Kukuljevića i hrvatskoga renesansnog znanstvenika svjetskoga glasa, Dubrovčanina Ruđera Boškovića. 

Poprsja znamenitih osoba na Zrinjevcu

Zrinjevački perivoj
Na Trgu bana Nikole Šubića Zrinskoga nalazi se najstariji donjogradski perivoj koji je ujedno i dio monumentalonoga niza perivoja od osam zelenih trgova, tzv. “Lenuzzijeve zelene potkove”, najvrednijeg i autohtonog zagrebačkog urbanističkog zahvata oblikovanog koncem XIX. stoljeća.

Početkom prošlog stoljeća ovaj je perivoj bio oranica kasnije pretvorena u stočno sajmište. Godine 1872. ono je preoblikovano u perivoj koji je početkom XX. stoljeća postao najljepšim reprezentativnim prostorom Zagreba i omiljenim gradskim šetalištem. 

Zagrebački glavni kolodvor nalazi se u blizini Zrinjevca

Park je okružen vrhunskim arhitektonskim dostignućima neorenesanse, neoromanike i klasicizma i uređen u slogu engleskog parka. U njegovom središtu nalazi se glazbeni paviljon iz 1891. godine. Sjeverni dio perivoja ukrašen je meteorološkim stupom izrađenim prema nacrtima arhitekta Hermana Bollea. Godine 1893. tu je postavljena i fontana istog autora.

Arheološki muzej
Prolazeći pokraj mnogobrojnih putničkih agencija na Zrinjevcu približavamo se i palači Arheološkog muzeja (na broju 19), sa zbirkama od mlađeg kamenog doba do vremena provale Tatara u ove krajeve.  Muzej se ponosi i svojim antičkim izlošcima među kojima je i zbirka grčkih vaza, svjetskim raritetom koji predstavljaju laneni smotci s najdužim sačuvanim etrurskim tekstom, numizmatičkom zbirkom koja je najveća i najpoznatija u Europi.

Došli smo do završetka naših šetnji: još vas samo kratka Praška ulica dijeli od Trga bana Josipa Jelačića.

Serbus i najte kaj zameriti!

Follow Zdenko’s Corner on Facebook !

Share



Tags:



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

Leave a Reply