Istarska Flavona
digg del.icio.us TOP
  Posted March 28th, 2012 by Zdenko  in Travel | Jedan komentar

Kroz Hrvatsku

Sastavio: Zdenko Kahlina

Flavona iliti Fianona u Kvarnerskom zaljevu
Na staroj cesti Rijeka-Pula, 12 km prije Labina smjestio se, na brežuljku iznad zaljeva i drage, Plomin. Kao biciklista godinama već prolazim na biciklu kroz Plomin i skoro uvijek stanem u samom centru, da zagrabim friške hladne vode iz javne-pipe, koja se nalazi odmah uz cestu.

Plomin / Flavona / Fianona

Plomin je malo ali atraktivno mjestašce, zbog svoje kulturnopovijesne baštine i vidikovca s kojeg se pogled pruža prema Velim vratima na Kvarneru, otoku Cresu i Riječkom zaljevu.

Plomin ili po starom latinskom nazivu: Flavona

Stari naziv Plomina je Flavona na latinskom ili Fianona po talijanskom, a daju ga svom naselju pretpovijesni stanovnici. Naziv Flavona zadržali su i rimljani, a cijeli Kvarnerski zaljev nazvali su po Flavoni Sinus Flanaticus. Prvi pisani trag o starom Plominu datira iz otprilike 100 godina p.n.e. (Artemidor iz Efeza). Na mjestu današnjeg Plomina nalazilo se pretpovijesno naselje, a rimska Flavona bila je niže, u Plominskom zaljevu.

Detalj iz Plomina

Plominske volte

Pogled od Plomina na Plominski zaljev

Za vrijeme srednjeg vijeka naselje se opet seli na pretpovijesnu lokaciju, brežuljak iznad zaljeva. U doba mletačke uprave od 13-16. st Plomin je najizloženija utvrda na istočnoj obali Istre koja je teško stradala u mletačko-austrijskim sukobima 1599. god kada su ga razrušili uskoci.

Crkveni toranj u Plominu

Na samom zavoju magistrale nalazi se ugostiteljski obrt “DORINA”, kojega su vlasnici Loris i Dorina Knapić iz Plomina. Tu se dobro jede, a svi autobusi koji stanu u Plominu dovedu svoje putnike ovdje na jelo. Mi biciklisti obično stanemo ovdje da popijemo koju pivu.

Vrijedne ruke domaćina pripremit će Vam kvarnersku ribu, punj¬ene lignje, hobotnicu na salatu, buzaru od školjki i škampi, te ukusan brodet s palentom. Gosti obožavaju njihovu maneštru, riblje raviole, domaće lazanje s plodovima mora ili divljači… Serviraju se tu i ostali istarski specijaliteti sa šparugama, gljivama ili mirisnim tartufima sa fužima… i svi se opet vrate zbog njihovog prijateljskog osmijeha!

Restoran ‘Dorina’

S glavne ceste ulazi se u plominsku starogradsku jezgru. Odmah ispred je župna Crkva blažene djevice Marije sa zvonikom izgrađena 1474. godine. U njoj su otkrivene freske autora Alberta iz Konstanza. U mjestu su očuvani utvrde i bedemi iz 13. i 14. st, te iz 16. i 17. st. Mnogo građevina ima renesansna i barokna obilježja.

Na kućama su grbovi starih plominskih obitelji. Najznačajniji objekat je jednobrodna crkvica sv.Jurja Starog iz 11. st. Nekad je to bila župna crkva. Na južnom zidu crkvice je ulomak ploče s rustičnim kasnoantičkim prikazom Silvana na kojoj je kasnije, u 11. st, uklesan glagoljski natpis – Plominski natpis.

Plominske starogradske ulice danas izgledaju vrlo loše i oronulo. Mnoge su kuće porušene, bez krovova, i čini se da se ne radi na njihovoj obnovi. Iza crkve sv.Jurja Starog je vidikovac na plominski zaljev koji baš i ne krasi okolicu. Naime, Početkom 70-tih prošlog stoljeća izgrađena je prva termoelektrana, krajem 80-tih i visoki dimnjak koji su trajno devastirali čitav ovaj prostor.

Termoelektrana Plomin

Termoelektrana Plomin

Termoelektrana Plomin je termoelektrana u dolini ispod Plomina. Sastoji se od TE Plomin 1 (sagrađene 1969.) i TE Plomin 2 (sagrađene 2000.). To je kondenzacijska termoelektrana s dva bloka, te svaki ima kotao i po jednu parnu turbinu. Pogonsko gorivo je ugljen. Ukupna snaga termoelektrane iznosi oko 330 MW, te prema podacima iz 2007. proizvodi 2,187 GWh struje (Plomin 1. 786, a Plomin 2. 1,401). Sa visinom od 340 metara, dimnjak TE Plomin 2 je najviša građevina u Hrvatskoj. Da nema tih termoelektrana Plomin bi danas bio među najljepšim gradićima na hrvatskoj obali, ovako kontinuirano propada već desetljećima.

Panorama Plomina

Obronci plominske gore staništa su velikog broja rijetkih i ugroženih biljnih vrsta, kao i nekih rijetkih vrsta ptica, dok u mnogobrojnim pećinama živi veliki broj šišmiša. Sjeverni dio zaštićenog područja je ruralni krajolik mozaično raspoređenih šumskih i pašnjačkih površna visoke bioraznolikosti.

Napuštena zgrada – detalj iz Plomina

Povijest i kultura
Prvi zapis koji spominje Plomin datira iz prvog stoljeća prije Krista, što govori u prilog tome da se radi o starom mjestu s dugom poviješću. Sve zapravo kreće još jedno stoljeće ranije kada Liburni stižu i nastanjuju ovo područje. Radilo se o narodu poznatom kao dobrim moreplovcima, koji u nadolazećim godinama u borbi za vlast gube od Rimljana. Tijekom rimske vladavine stanovnici se spušaju prema zaljevu i cjelokupno područje je prozvano Sinus Flanaticus. Njihova prevlast nije utjecala samo na način gradnje i razvitak mjesta, nego i na religiju stanovnika. Naime, stari Plominjani od Rimljana preuzimaju i vjerovanje u njihova božanstva o čemu svjdoči i reljef boga Silvana, poznatog kao zaštitinika biljaka i životinja.

Nakon Rimljana kornološki slijede Goti, Bizant, Langobardi, zatim Franci koji uvode feutalizam, onda do 1420. godine Akvilejski patrijarsi nakon kojih vlast preuzima Mletačka Republika do kraja 18. stoljeća. Noviju povijest Plomina obilježila je okupacija Italije, Njemačke te vladavina Jugoslavije, dok cijelo područje tek 1991. godine ulazi u sastav Republike Hrvatske.

Stari grad Plomin pred zalazak

Jeste li znali:
…da je u Plominu, antičkoj Flanoni, 354. godine ubijen vojskovođa i konzul Cezar Gall, koji je bio nasljednik rimskog prijestolja. Naime, car Konstancije II. posumnjao je da ga kunjado (Cezar Gall bio je oženjen carevom sestrom Konstantinom) namjerava maknuti državnim udarom, pa ga je dao uhititi u Poetoviju (današnji Ptuj) te je odveden u Pulu gdje mu je sudsko vijeće izreklo smrtnu kaznu. Međutim, ona nije izvršena u Puli jer se po starom rimskom pravilu smaknuća nisu smjela izvršavati unutar gradskih zidina, a i radilo se o članu carske obitelji. Izvori kažu da je smaknut »in insula Flanona«, dakle na otoku Plominu što bi moglo značiti i u Plomin Luci ili Plominskom zaljevu, pa i na nasuprotnom otoku Cresu, a povjesničar Ivan Milotić smatra da je najvjerojatnije presuda izvršena na brodu pred Plominom. (G. P.)

Dimnjak TE Plomin (snimio Z. STRAHINJA)

…da je dimnjak termoelektrane Plomin, s 340 metara visine (po nekim verzijama 345), najviša građevina u Hrvatskoj. On je za 20-ak metara viši od Eiffellovog tornja u Parizu (s antenom), a dvostruko je viši od zagrebačkog TV tornja na Sljemenu, također s antenom. Općenito, elitu najviših objekata u Hrvatskoj čine dimnjaci, ali su bitno manji od plominskog. TE Plomin 2 počela je s radom 2000., ali je dimnjak izgrađen godinama ranije. Impozantna visina uvjetovana je potrebom da kamin »prebaci« dim preko okolnih brda uslijed brojnih prigovora i žestokih kritika zbog zagađenja Labinštine. (Z. S.)

Jedna od ulica u starom Plominu

…da lik s Plominskog natpisa na kamenoj ploči, koja je ugrađena u zid crkve sv. Jurja, zapravo ne predstavlja tog sveca već ilirsko-rimsko božanstvo – Silvan. Naime, kamena je ploča iz razdoblja antike, a lik predstavlja poganskog zaštitnika prirode, točnije faune. U lijevoj ruci drži atribut – prolistalu granu, zbog čega su srednjovjekovni stanovnici Plomina, najvjerojatnije, mogli zamijeniti Silvana za omiljenog Jurja, sveca koji simbolizira proljeće i sve blagodati tog doba. Ploča je pak značajna po glagoljskom natpisu iz 11. stoljeća. (Z. S.)

Stari grad Plomin

Šparo-gurmani ne propustite Dane istarskih šparuga!
Od 23. ožujka do 1. svibnja miris šparuga i toplina istarske gostoljubivosti kružit će restoranima sjeverozapadne Istre. Šesti Dani istarskih šparuga tijekom ožujka i travnja omogućit će istinskim „šparogurmanima“ uživanje u maštovitim, ukusnim i mirisnim delicijama spravljenim na bazi istarske samonikle šparuge, od najpoznatijih fritaje, juha, domaćih tjestenina i rižota, preko vještih kombinacija s mesom i ribom do slasnih deserta. 

Šparuga je jedna od najcjenjenijih samoniklih kultura koje uspijevaju na području Istre, a bere se od sredine ožujka do konca travnja. Šparuga se može pronaći svakog proljeća šetajući po šumama, tražeći po grmovima i poljima. Uz fritaju sa šparugama, istarska ugostiteljsko-kulinarska mašta je ovoj, naizgled, prozaičnoj namirnici namijenila i mnoga druga jela koja možete kušati na cesti šparuga u travnju i svibnju.

Raste na teže dostupnim mjestima, često u zaklonu bodljikavog grmlja, pa su preduvjeti za njeno branje oko sokolovo, čelična volja i spremnost na pokoju ogrebotinu. Poznato je da je šparuga čuvar zdravlja i nutritivno gledano, vrlo uravnotežena namirnica, ali ne treba zanemariti ni činjenicu da se ova čudesna biljka od davnina smatra afrodizijakom zbog visokog udjela vitamina E koji se često spominje kao vitamin plodnosti.

Divlje šparuge sadrže svu punoću gorkastog okusa pa će sljubljene uz svježe autohtone istarske namirnice izazvati pravu eksploziju aroma za znalačko nepce.

Hrana, lijek, afrodizijak… Ne čudite se što smo ovoj namirnici posvetili čitavu manifestaciju. Već nakon prvog posjeta poželjet ćete isprobati baš sve na prestižnoj listi restorana i konoba koji su udomili Dane istarskih šparuga.

Dani istarskih šparuga

Share



Tags:



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

Jedan komentar to “Istarska Flavona”

  1. Comment by Rena:

    Whoah, this weblog is wonderful… I like reading your articles. Keep up the great work! You recognize, a lot of people are hunting around for this information, you could aid them greatly.
    Cheers!

Leave a Reply