Sv. Nikola i krampus
digg del.icio.us TOP
  Posted November 28th, 2017 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | Jedan komentar

Purgerska nostalgija

Sastavio: Zdenko Kahlina

Naši običaji: Je li vaše čizmice posjetio sveti Nikola ili Krampus?
Sveti Nikola stiže, 6. prosinca,  jeste li bili dobri ili će vas ujutro dočekati i šiba? To je bilo pitanje koje se moglo čuti u mnogim kućanstvima ovih dana. Naravno, pitanje je upučeno djeci.

Sveti Nikola i Krampus

Da je danas blagdan svetog Nikole u Zagrebu nagovještaju kumice, koje se neumorno sugrađanima trude prodati što više šiba za zločeste zagrebačke klince. Sveti Nikola u pratnji zločastog Krampusa prodefilirao je jutros gradom na zapregama. Ovaj svetac danas je trebao djeci dijeliti bombone, ali zbog lošeg vremena njegov je dolazak vidio vrlo mali broj djece. Ipak, loše vrijeme nije obeshrabrilo dobroga svetog Nikolu i zločestog Krampusa da pozdrave i razvesele djecu koja su ipak došla do centra grada, da im podijele bombone te im uljepšaju dan.

Diljem Hrvatske danas se obilježava blagdan svetog Nikole. U svakom gradu se on obilježava na neki drugi način pa su se tako zadarskom Kalelargom u kočiji koju je vukao magarac provezli sv. Nikola i njegov vjerni pratitelj Krampus te dobroj djeci dijelili bombone. U spomen na sv. Nikolu stoljećima se već štuje tradicija prema kojoj se 6. prosinca daruje svoje najbliže. Obično djeca stavljaju čizmice na prozor, a roditelji im noću kriomice ostavljaju darove. Dobra djeca dobivaju igračke i slatkiše, a za onu zločestu u čizmicama se uvijek pronađe i pokoja šiba koju im je, nalaže legenda, ostavio Krampus.

Sveti Nikola i Krampus (karikatura)

Legenda o Sv. Nikoli govori o dobročinitelju koji je noću kradomice darivao siromašnog plemića zlatnicima kako bi mu pomogao da uda svoje tri kćeri
Sveti Nikola je svetac kojeg slave katolička i pravoslavna crkva. Bio je biskup iz Male Azije, smatra ga se zaštitnikom djece, siromaha i pomoraca. Rođen je 255. godine u Patari na poluotoku Male Azije, gdje je služio kao biskup, a postao je svećenik jer je želio širiti dobrotu. Rođen je u imućnoj obitelji, te je već kao dijete činio dobra djela i darivao siromašne. Tokom cijelog života borio se protiv nepravde i promicao ljubav prema bližnjima, a umro je u 58 godini života.

Današnje vjerovanje o svetom Nikoli stvoreno je na temelju brojnih legendi, od kojih jedna govori da je propalom plemiću pomogao nakon što je izgubio sav imetak te nije imao miraza za udaju svoje tri kćeri. Sveti Nikola mu je potom je krišom po noći ubacivao zlatnike kroz dimnjak, a oni su padali ravno u čarape koje su se sušile na ognjištu. Iz te se priče razvila legenda o Djedu Božićnjaku koji darove donosi kroz dimnjak. Hrvatsko štovanje svetoga Nikole potječe iz 1922. kada je na ulazu u uvalu Mrtinovik tome svecu sagrađena kapelica od hvarskog kamena koju je izgradio brodolomac Ivan Modrić. U Dalmaciji se blagdan Sv. Nikole u prošlosti slavio tako da su se pod jastuk krišom ostavljale jabuke onome koga se htjelo darovati. Sveti Nikola je proglašen zaštitnikom djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca i putnika, a svjetski je običaj da se na njegov spomen-dan daruju djeca.

što više šiba za zločeste zagrebačke klince

Tko nije dobro očistio čizmice
Ako čizmice nisu dobro očišćene ili je dijete bilo zločesto možda ih je posjetio Krampus, ostavljajući šibu. On je mitsko biće koje dežura u vrijeme blagdana kažnjavajući djecu za loše ponašanje. Ljude plaši svojom strašnom pojavom: na licu ima drvenu masku, ovčju kožu te na glavi rogove, a za sobom vuče hrđava lance i zvonca.

Legenda o dimnjaku i čizmicama
U blizini roditeljske kuće sv. Nikole, živio je čovjek, nekad bogat, ali izgubio je carsku službu i sav imetak. Imao je tri kćeri, koje bi se mogle udati, ali im nije mogao dati miraza. I nesretni otac odlučio je trgovati ljepotom i mladošću svojih kćeri, da tako zaradi. One su se pomolile Bogu, da ih izbavi od toga zla i spasi njihovu čast i poštenje.

Sv. Nikola nekako je doznao za tu odluku nesavjesnog oca pa uzme vrećicu, napuni je zlatnicima, umota u platno i, prišuljavši se noću potajno do kuće, ubaci zamotuljak kroz prozor.

Otac onih djevojaka začudio se, kad je ujutro našao onoliki novac. Vidjevši kako je svota dostatna da časno uda jednu kćer, opremio je i miraz joj dao. To se dogodi i po drugi put; nađe, jednog jutra i drugu vrećicu sa zlatnicima. Spremi on i srednju kćer.

Sveti Nikola i Krampus u Zadru

Dalje priča ima dva kraja:
A kad je i to bilo gotovo, sve mu je nešto govorilo, da će onaj dobrotvor i po treći put doći, pa ga je u zasjedi čekao nekoliko noći. I doista, baš kad sv. Nikola ubacio svoj dar i za najmlađu kćer, skoči otac, stigne neznanca i prepozna u njemu Nikolu. Unatoč zaklinjanju neka šuti, sretni otac je razglasio po cijelom mjestu radosnu vijest.

Drugi kraj priče ide ovako: Nikola je vidio da ga otac djevojaka čeka, pa se domislio, popeo na krov i zlatnike ubacio kroz dimnjak. Kako su se na otvorenom ognjištu sušile čarape, zlatnici su pali u njih, i odtuda i od tada dolazi stavljanje poklona u čarape ili čizmice i Djed Mraza koji poklone spušta kroz dimnjak.

Na nekim slikama sveti Nikola prikazivan je s tri zlatne vrećice, nekad s tri zlatne kugle, a nekad s tri naranče, pa se simbol darivanja naranči na njegov spomendan zadržao sve do danas.

Prema tom događaju raširila se tradicija Djeda Mraza na dimnjaku stavljanja poklona u čizmicu. Sveti Nikola odlučio je zlatnike spustiti kroz dimnjak, a budući da su se na ognjištu sušile čarape, upali su ravno u njih. Nakon toga tradicija se raširila po cijeloj Europi i Sjevernoj Americi, ali s različitim tumačenjima i nazivima. U Engleskoj je Saint Nicholas, u Njemačkoj Sinterklaas, u Poljskoj Mikula.

Čišćenje čizmica, stavljanje u prozor i čekanje da se pojave slatkiši u njoj preko noći, stari je običaj koji rado čekaju djeca.

Prodaja šiba na ulici u Zagrebu!

Kako je Sveti Nikola postao Djed Mraz
Priča o Santa Clausu (Djed Mraz) počinje sa Saint Nicholasom (Sveti Nikola). Malo je onih koji znaju da se Sveti Nikola na svom dugom putu od gotovo 15 vijekova pretvorio u Santa Clausa (Djeda Mraza), u čijoj su transformaciji najviše učestvovalii Amerikanci davši tom prazniku novu dimenziju.

Duh pomaganja i darivanja siromašnih, koji je bio smisao i životno opredjeljenje svetog Nikole, pretvorili su u potrošački praznik kojemu je cilj kupovanje. Da bi se darivali oni koji i tako imaju dovoljno, darivanje je koje je samo sebi svrhom i nije u duhu s moralnim stavom i naukom koji se vezuje uz svetog Nikolu.

Reformacija koja je dominirala u Evropi u 16. i 17. vijeku nastojala je zatrti mnoge kršćanske svece pa tako i svetog Nikolu. Ali ništa nije moglo trajno ugasiti sjećanje na tog omiljenoga sveca.

Tradicija darivanja oraha, lješnjaka, jabuka i slatkiša stavljanjem u cipele pokraj kreveta ili u prozore ubrzo se nastavila. Sveti Nikola kao nositelj darova djeci koje ubacuje kroz dimnjak pojavljuje se u zemljama sjeverne Evrope početkom XIV vijeka. Prvi kolonisti iz Evrope stigli su u Novi Svijet oko 1500. godine i donijeli su sobom svoje običaje i sjećanja na svoje svece u domovini.

Na svom prvom putovanju Kolumbo je luku na Haitiju nazvao imenom Svetog Nikole. U Floridi Španjolci su jedno od prvih naselja nazvali St. Nicholas Ferry, danas poznat kao Jacksonville . Njegov je kult preživio i kraj 18. stoljeća, doduše nešto izmijenjen, dolazi s doseljenicima iz Sjeverne Europe u Sjevernu Ameriku, točnije u New Amsterdam (današnji Manhattan ). O tome svjedoče brojne slike pronađene iz tog vremena na kojima je sv. Nikola prikazan kao dio tradicionalnog života njemačkih i holandskih kolonista.

Godine 1773. američki patrioti osnovali su udruženje “Sinovi svetog Nikole”, ali vjerojatno ne toliko u čast biskupa iz Mire koliko u želji da stvore nebritanski simbol kao protutežu engleskom udruženju St. George (sv. Đorđe-Juraj). U godinama koje slijede, a posebno nakon američke revolucije, sv. Nikola promaknut je u glavnog sveca društva Historical Society i grada New Yorka.

Svaki junak, spasitelj i pozitivac ima svoj pandan, antiheroja u usporedbi s kojim izgleda još bolje. Batman ima Jokera, James Bond Dr. Noa, Luke Skywalker Dartha Vadera, a sv. Nikola – Krampusa.

Sveti Nikola… dolazi i u vaš dom!

Krampus je ostatak poganske tradicije, no uspio je naći svoje mjesto i u okviru hršćanskog naslijeđa. Priči o Krampusu moguće je pristupiti na dva načina.

Jedan ga predstavlja isključivo kao antitezu sv. Nikoli, dok ga drugi stavlja u kontekst magijske tradicije. Druga su tumačenja uloge Krampusa više povezana s poganskom tradicijom. Nošenje zastrašujućih maski s Krampusovim likom s ciljem tjeranja zlih duhova tumači se kao nastavak one univerzalne priče o maskiranju u kontekstu različitih religijskih rituala.

Ipak, koliko god zločest bio, da ga nema, bilo bi loše. Kako bi inače dobrota i razumijevanje omiljenog i nesebičnog sv. Nikole došli do izražaja? Sve dok taj crveni vražićak bespomoćno skakuće oko njegovih nogu, zlo izgleda bespomoćno, smiješno i poraženo.

Krampusica – cura vrag!

I ne zaboravite očistiti čizmicu i staviti je na prozor…. Sveti Nikola (Saint Nicholas) noćas daruje ….ali pazite da vas ne posjeti krampus….ili kakva krampusica :-) )))

Svim Nikolama i Nikolinama sretan imendan!

Follow Zdenko on Facebook !

Share



Tags:



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

Jedan komentar to “Sv. Nikola i krampus”

  1. Comment by Zinka Canjuga:

    Svake godine približavanjem Svetog Nikole u meni se bude sjećanja, na djetinjstvo, na moje dvorište u Harambašićevoj broj 5, za mene najljepše dvorište u Zagrebu, gdje bi se za svakog Nikolu okupila sva djeca iz dvorišta, iz cijele ulice i kvarta, da dočekamo Svetog Nikolu. U dvorištu je bila i stolarija Škrbec pa bi se tamo svi okupili, jer je bilo dosta mjesta. Moja baka koju su svi zvali Babika, ispekla bi za nas brdo krafni i za odrasle kuhano vino. Susjed Ninča iz Škrlčeve bio je dosta visok pa bi se on svake godine oblekel u Nikolu, a imal je prekrasnu manduru kaj su mu je sašili. Moj striček Ivica i susjed Štef, obukli bi se u krampuse.., imali su velike košare pune darova kaj su za nas kupili naši roditelji dede i bake, a isto tako i lance i rogove, duge jezike, rep da nas malo zastraše.. ali bi ipak na kraju svi mi dobra djeca dobili poklone… i danas neznam ko im je sašil tako dobre kostime..

    Sjećam se jedne godine meni je Sveti Nikola iz pletene košare izvadil velik crveni kišobran… to je bilo nekaj posebno.. ali on se zdopal i mojoj sestri, te je ona udarila u plač i počela cviliti da je kišobran njezin i njezin… kad skoči moj deda na baku: sam ti rekal da smo i maloj trebali kupiti kišobran a ti si škrta i škrta i fajn su se posvađali. Sutradan ide deda s posla (radil je u tvornici dječje obuće Zagreb) i nosi crveni kišobran i mojoj sestri i tak je prošel naš Sveti Nikola.

    A ja sam danas već kupila zlatnu šibu s krampusom za svog unuka.. a bum i ja valjda dobila koju šibu s krampusom jer čizmicu bum stavila u prozor.. jer dok god budem živa i kolko god godina imala u duši sam uvijek dijete i veselim se Nikoli i krampusu… zlatnoj šibi… jer to me vodi u nezaboravne dane mog djetinstva i podsjeća na svu djecu i susjede

    Sretan vam Sveti Nikola i morti i Vi bute dobili zlatnu šibu s krampusom….

Leave a Reply