Neboder
digg del.icio.us TOP
  Posted January 30th, 2017 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | 2 komentara


Purgerska nostalgija

Sastavio: Zdenko Kahlina

Ferimportov Neboder na Trgu
Simbol grada Zagreba, prisutan ja na skoro svim razglednicama grada. Neboder se nalazi odmah kod Trga bana Josipa Jelačića, na adresi Ilica 1, 10000 Zagreb. Građen je od 1956. do 1959. godine i ima 16 katova. Prvi je poslovni neboder izgrađen u Zagrebu na tadašnjem Trgu republike i zove se jednostavno – Neboder. Zgrada je renovirana 2007. godine.:

Simbol grada – Neboder na Trgu bana Josipa Jelačića

Prvi neboder u Zagrebu – Ilica broj 1
U Ilici 1 s pogledom na Trg bana Josipa Jelačića nalazi se prvi ‚pravi’ neboder u Zagrebu i najviša zgrada u bivšoj Jugoslaviji u vrijeme njezina završetka (1959.). Šesnaesterokatni neboder na početku Ilice prvi je neboder, ne računajući neke ranije neusporedivo skromnije pokušaje (devet katova u Masarykovoj, na primjer), ne samo u Zagrebu, nego i bivšoj Jugi, pa nije ni čudo da je njegova gradnja u drugoj polovici pedesetih podizala našu znatiželju od kata do kata, počevši od samih temelja od kojih nas nije mogla spriječiti ni visoka drvena ograda. Još i danas se sjećam onih škulja i luknji, koje smo džepnim nožićima u daskama bušili u groznici očekivanja da se što prije popnemo prema vrhu svojih uglavnom filmskih snova. Odrasli na američkim filmovima, filmsko nam je platno omogućavalo da se svojim filmskim junacima priključimo u brzim dizalima, uza sve trzaje i dramatiku dizanja i spuštanja po katovima moderne urbane civilizacije.


Neboder na Trgu Republike je 1959 godine imao aluminijsku fasadu

Originalni izgled ‚Nebodera’ iz 1959 godine

Neboder je bio dizajniran od strane arhitekata Slobodana Jovičića, Josipa Hitila i Ivana Žuljevića, a sagrađen je između 1957. i 1958. godine. Službeno je bio otvoren 22. kolovoza 1959. godine, kada je Većeslav Holjevac bio gradonačelnik Zagreba. Ilički je neboder od svoje gradnje pobudio brojne polemike zbog tada suvremenog izgleda i prve aluminijske fasade, za koju su aluminijske oplate izrađene u Tvornici aviona u Pančevu.

Glavni investitori bili su Končar i Ferimport, dvije velike tvrtke u državnom vlasništvu. Kasnije su ovdje smješteni Ferimportovi uredi, a otvoren je i vidikovac za građane. Moj tata je radil kao šofer za Ferimport i sjećam se kako su parkirali lijepe mercedes automobile u prolazu ispod Nebodera. Ja sam znao tamo navratiti samo da gledam te aute… Na zadnjem katu uređen je restoran, koji je pretvoren u kratkotrajni disko-klub ranih devedesetih godina. Niz trgovina oko baze zgrade povezuje Ilicu, Gajevu, Petrićevu i Bogovićevu ulicu.

Šesnaesterokatni neboder na početku Ilice

Te daleke 1957. gradi se prvo stambeno naselje preko Save – Savski Gaj, gradi se most na Trnju (dobit će ime Most slobode), gradi se stadion na Šalati za predstojeću Gymnaestradu, pri kraju je gradnja Gradske vijećnice (odustalo se od gradnje planiranog nebodera pokraj današnje palače Gradskog poglavarstva), počinje gradnja Radničkog sveučilišta Moša Pijade… Ali od sve gradnje neboder na početku Ilice je najizloženiji i kao najviša zgrada najviše privlači pozornost. Novine na istaknutom mjestu objavljuju najvažnije brojke o toj najvećoj građevini u Zagrebu (obvezatno dodaju – i u državi): 2657 kubika betona, 180.000 kilograma željeza, 3500 kilograma zidnih pregrada, 16.000 kvadrata različitih oplata, 16.000 kvadrata žbuke; ukupno 16.000 tona građevnog materijala. Da bi čitaoce još više impresionirao, gradski novinar poseže za slikovitom usporedbom: “Možete li zamisliti tu količinu? Kako u jedan vagon stane sto tona materijala, potrebno je, dakle, 1600 vagona ili računajući vlak od prosječno pedeset vagona, 32 teretna vlaka puna pijeska, željeznih šipki, opeka, vapna, šljunka, drvene građe itd”.

Nema što, dojmljivi podaci za Zagreb u kojem je još najveća građevina tzv. Kukovićeva kuća u Braće Kavurić (Hebrangovoj) iz 1872., koja, kako novinar zapaža, po broju prozora – 762 – još drži rekord, pa je, navodno, neće doseći ni neboder, koji je u međuvremenu postao simbol novog vremena i mjerilo svega najvećeg na svijetu!

Obnova ‘Nebodera’ 2006 godine

Rekonstrukcija je pred završetkom 2008 godine

I sad odjednom ta nerazumna, neshvatljiva odluka (iz Beograda, naravno!) o obustavi gradnje nebodera. Zar da ovako ostane? To se pitaju Zagrepčani, to pitanje postavlja i reporter, koji o toj temi anketira slučajne prolaznike na Trgu i početku Ilice. Konobar iz Gradske kavane je rekao: “Često pričam gostima da ćemo imati najveću zgradu u JugoslavijiI! I ako je ponestalo love, ja odmah dižem kredit i sa svoje strane pomažem nastavak gradnje”. I drugi anketirani nude priloge, ali prilozi građana, srećom, ipak neće trebati. Novine donose ohrabrujuću vijest: javio se novi investitor nebodera! “Ferimportu” se priključuje industrijski gigant s Trešnjevkle “Rade Končar”. A tu je i Sekretarijat za financije Nardonog odbora (Veco Holjevac, naravno). Sve je, dakle, riješeno, gradnja nastavljena. I traje kraće nego ovaj posljednji redizajn!

Krajem 1959. dva stražnja dizala počinju prevoziti zaposlenike novih vlasnika, a prostraniji spreda podiže građane s njihovom silnom znatiželjom da s visine od šesnaest katova ugledaju tu posve novu vizuru grada s Gričem na sjeveru i savskom dolinom na jugu. Te iste 1959. stara trnjanska skela uplovljuje u povijest, a prometuje se preko novootvorenog Mosta slobode. Savski Gaj je prvo stambeno naselje koje prima nove stanre, a preko noći dobivamo posve novu sliku grada. Novi i stari građani mahom su okrenuti Neboderu, podižu pogled prema nebu, a kako će na vrhu Nebodera vrata otvoriti i kavana s redovitim plesnim programom i sami se hrpimice podižemo na najviši civilizacicijski vrh grada.

Moderni izgled Nebodera u 2012 godini

Moderni izgled Nebodera u 2012 godini

Kavalirski dajemo prednost svojim izabranicama i pratiteljicama, nastojeći impresionirati ne samo svoje trebe, nego i sami sebe. Svoje prve posjete plesnjaku na krovu grada oblačimo u svoje prve šuškavce, a plesni podij na tom fantastičnom 16. katu prepuštamo svojim prvim špičokima, koji cupkuju po taktovima evergrina. Među mojim vršnjacima naći će se, nažalost, pojedinaca, kojime sve to skupanije nije dovoljno. Poželjeli su Neboder iskoristiti za svojih djelić slave, pa makar to platili vlastitom glavom. Izredat će se više nesretnika koji su vlastiti život žrtvovali za noticu u novinama: “Još jedno samoububojstvo s Nebodera”…

Godine 1967. jedan je mladić počinio samoubojstvo skokom s nebodera, pri čemu je pao na prolaznicu, koja je također umrla. Nakon tog događaja postavljena je sigurnosna željezna ograda na vidikovcu. 29. studenog 1970. godine, na Dan Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, politički aktivisti Zvonko i Julienne Bušić bacali su s vidikovca letke s ciljem promicanja hrvatske neovisnosti, nakon čega su uhićeni.

Zagrepčani su ponosni na svoj Neboder

Neboder i ban Josip Jelačić

Ferimport je devedesetih godina otišao u stečaj, a stanje zgrade se vidno pogoršalo u tom razdoblju. Godine 2001. vlasnik iličkog nebodera postao je Nikola Doimi Frankopan, direktor Frankopan nekretnina, koji je kupio neboder za šest milijuna eura. Imao je velike planove za obnovu razmjera zgrade, ali početni koncept, koji je uključivao potpuni redizajn pročelja, panoramska dizala, spiralna stubišta itd., odbijen je od strane gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Revidirani plan obnove je konačno odobren od strane gradskih vlasti u prosincu 2005. godine.

Nakon odobrenja, obnova je napokon pokrenuta u 2006. godini i dovršena početkom 2008. godine. Projekt je osmišljen od strane internacionalne organizacije arhitekata i dizajnera interijera AukettFitzroyRobinson u suradnji s arhitektonskim studiom Proarh d.o.o., dok je stvarni rad obavljala građevinska tvrtka Strabag. Najveći problem obnove bila je fasada, jer neboder ima status zaštićenog kulturnog dobra, pa je gradski Zavod za zaštitu spomenika kulture inzistirao da fasada bude s originalnim aluminijskim prstenovima. Nakon brojnih polemika, neboder je ipak rekonstruiran tamnosivim, gotovo crnim, umjesto originalnim svijetlim staklima, a vidikovac je zatvoren za javnost. Neboder inače ima 16 katova, a na svakom 300 kvadratnih metara poslovnog prostora.

Pogled na centar grada Zagreba sa vrha Nebodera:

Pogled na Trg bana Josipa Jelačića

Pogled na jugozapad prema Savi i Novom Zagrebu

Pogled na jugoistok prema Toplani i Novom Zagrebu

Pogled na sjever prema Gornjem gradu i Sljemenu

Pogled na sjever prema Gornjem gradu i Radićevoj ulici

Serbus i najte kaj zameriti!

Follow Zdenko’s Corner on Facebook !

 


Share



Tags: ,



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

2 komentara to “Neboder”

  1. Comment by Staraneman:

    Poštovani upravo sam pročitala o Iličkom neboderu. Lijepo, osim za mene trajumatično je slijedeće: 1. svibnja 1969. neki tip se bacio s nebodera i pao na Brunu Stossa, maturanta (moj bratić) i ubio ga.
    Pozdravljam vas.

  2. Comment by mekon:

    Je, takšna je to odprilike pripovetka o tem neboderu.
    No kak je da je, Zagrepčanci se nigdar nisu radovali tom aluminijskom dotepencu.
    Makar je postal simbol Donjeg Grada, bil je i ostal bu grdoba.
    A to kaj su ljudi skakali dol, kaj je to čudnog, navek od nekud skačeju. Jen kaj se zaputi z vajnske strane dol..haha.. kričal je skroz do asfalta.. Čuvaaaaaaj. Posle su mu strugali mozak z izloga od Rukotvorina.
    Je, bilo je svakakšnih hucuntarija po tem neboderu.

Leave a Reply