Penkala
digg del.icio.us TOP
  Posted December 26th, 2014 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | Jos nema komentara

Purgerska nostalgija

Sastavio: Zdenko Kahlina

Čovjek koji je izumio ‘penkalu’
Na današnji dan 5. veljače 1922. u Zagrebu je preminuo jedan od najvećih hrvatskih i svjetskih izumitelja – Eduard Slavoljub Penkala. Iako ga pamtimo po izumu mehaničke olovke, popularno zvane kemijska ili, gle čuda, penkala, njegovi izumi nisu stali samo na alatima za pisanje.

prva-penkala-toz-sephiaPrva ‘penkala’ zvala se – TOZ sephia. Tu malu stvarčicu je izumio svima poznat Eduard Slavoljub Penkala (20.4.1871.-5.2.1922.) u Zagrebu.

Slavoljub Penkala (1871. – 1922.) po ocu Poljak, a po majci Nizozemac, ali gorljivi Hrvat i rodoljub koji je obožavao Zagreb. Penkala je patentirao preko osamdeset izuma od koji su, gotovo svi, primjenjivi u praksi te ih, uz manje preinake, i danas upotrebljavamo. Najpoznatiji Penkalov izum je  tehnička olovka (penkala), kao i termofor, koji je još do nedavno zimi bio, gotovo, nezamjenjiv u svakoj obitelji. Slavoljub Penkala izumitelj je i termos boce, koja je do danas samo dizajnerski dorađena. Poznati izumi Slavoljuba Penkale su: anodna baterija, plastična masa za lijevanje gramofonskih ploča, manometar, dinamometar, policijski prislušni uređaj, uređaj za mjerenje protoka tekućine i mnogi drugi. Tvornica olovaka Zagreb „Penkala“ i danas nosi njegovo ime.

Slavoljub_Penkala_ZagrebEduard Slavoljub Penkala (1871. – 1922.)

Penkala je patentirao i mnoge druge korisne izume, pa se tako njemu pripisuju nalivpero s krutom tintom, držač nalivpera i olovke, tzv. ´knipsa´, termofor i termos boca, rotacijska četkica za pranje zubi, ebonit (masa od koje su se pravile gramofonske ploče), deterdžent za pranje rublja, sredstvo za uništavanje insekata, sustavi za mjerenje protoka tekućina, preparat ksilolita protiv parazita u željezničkim pragovima, kočnice za vagone, manometer, dinamometar, specijalni mikrofoni, prislušni uređaji, ali i mnogi drugi izumi.

Tvornica penkala1Zgrada Penkale u vrijeme poslovanja (foto: Vid Mesarić)

Zanimljivo je da je, prema svojim nacrtima, patentirao i izradio prvi hrvatski zrakoplov, kojim je s livade u Črnomercu 1910. godine poletio pilot Dragutin Novak.

Prvu radionicu imao je na Trgu kralja Tomislava, no kasnije seli u Prašku. Udružuje se s Edmundom Musterom i tako nastaje tvrtka ‘’Penkala-Moster’’. 1911. godine izgrađuju novu tvornicu u današnjoj Branimirovoj ulici, na mjestu gdje se danas nalaze ostaci nekadašnje tvornice trikotaže ‘’Nada Dimić’’. Sama zgrada je zaštićeni spomenik culture, no nakon što je tvornica trikotaže propala i napuštena, nekoliko puta su u njoj gorjeli požari, a neki djelovi zgrade su se sasvim urušili, da bi danas stajala kao tužni podsjetnik da smo u stanju prepustiti zaboravu i propadanju čak I ono što smo sami proglasili zaštićenim.

pelikanNalivpero Pelikan… nadogradnja penkale.

S tim izumom je napravio pravu revoluciju u svijetu pisaćeg pribora. Prvu tehničku olovku je patentirao 24.1.1906. dok je prvi nalivpero patentirao 31.5.1907. ( na dan grada Zagreba). Ovi patenti su prijavljeni u Beču pošto je tada Hrvatska bila u AU monarhiji.

ib-studenti-penkalaZgrada Penkale (poslije Nada Dimić) foto: MGZ

Svoje izume je radio u Ulici kralja Tomislava 17. gdje mu je i podignuta spomen ploča. Upoznaje se sa Edmundom Mosterom te su 1911. izgradili tvornicu “Penkala”- dioničarsko društvo Edmund Moster i dr u današnjoj ulici Kneza Branimira (danas je to zapuštena stara zgrada Nade Dimić).

Spomenik PenkaliSpomen ploča Slavoljubu Penkali (foto: Ivan Brnčić)

Braća Moster (Edmund, Mavro, Aleksandar i Bernard) su tvornicu doveli tvornicu u “puni cvat”. Mavro je bio zadužen za komercijalu i plasira proizvod po cijelom svijetu dok je Bernard otvorio tvornicu kemijskih proizvoda u Zagrebu koja radi tinte za tvornicu “Penkala”. Ta je tvornica dans poznata kao “Chromos”.

Novoosnovana tvornica pisaćeg pribora u početku zapošljava 300 ljudi dok za dvije godine čak 800 radnika kaj je za ono vrijeme puno kad je Zagreb imal tek 70.000 stanovnika.

penkala-toz1Od 1914.-1926. tvornica “Penkala” je bila najveća tvornica pisaćeg pribora u svijetu.

Iako je Penkala umro 1922, tvornica i dalje radi jednakom snagom. Tvornica se gasi i zatvra početkom drugog svj etskog rata. U njoj kasnije djeluje tvornica trikotaže “Nada Dimić”.

penkala-toz3Nalivpero

Nalivpero
Još dok su pisali guščjim perima, ljudi su dolazili na ideju da šupljinu, koja se nalazi u peru, napune tintom, da ga ne bi morali svaki čas umakati. U tome, čini se, nisu uspijevali, ali je ta ideja našla veliku primjenu nekoliko stoljeća kasnije i njom se danas ljudi izdašno koriste u obliku tzv. nalivpera.

Poznato je, da je njemački matematičar E. Schwender u jednom svom spisu iz godine 1636. opisao napravu za pisanje sastavljenu od tri guščja pera uvučena jedno u drugo kojom se, kada se jednom napunila, moglo dulje vrijeme pisati. Ta njegova naprava vjerojatno nije dobro funkcionirala, jer je uskoro pala u zaborav. Dvadeset godina kasnije, u jednom francuskom putopisu izdanom 1657. na 1658., govori se o srebrnim perima koja sadrže u svojoj unutrašnjosti neku specijalnu tintu i kojima se može ispisivati čitava strana, a da se pero ne zamače. Tijekom novije povijesti nailazimo na još nekoliko sličnih pokušaja: u knjizi matematičara Bionca iz godine 1725. spominje se pero koje bi vječno pisalo; u memoarima ruske carice Katarine II iz godine 1748.; u putopisu njemačkog književnika i knjižara Christopha Friedricha Nikolaja iz 1783. godine; u Gotha-kalendaru za godinu 1791. itd…

Točno deset godina prije te vijesti u Gotha-kalendaru iz 1781. njemački mehaničar Scheller pokušao je namjestiti guščje pero na metalnu cjevčicu napunjenu tintom, ali ni taj njegov pokušaj nije naišao na praktičnu primjenu, pa prema tome nije ni uspio. Nepunih tridesetak godina poslije Schellerova pokušaja nailazimo na prvi registrirani patent takovog pera i to u Engleskoj, gdje je 1809. F. B. Fölsch dobio pravo patenta za ‘pero sastavljeno od jednog rezervoara, od jedne cjevčice i jedne kapsule s čeličnim perom što omogućuje lakše pisanje’. Deset godina kasnije u Engleskoj je registriran još jedan novi patent sličnog pera, a od tog vremena nailazimo na čitav niz daljnih usavršavanja u Francuskoj, Engleskoj, Njemačkoj i Americi.

penkala-toz2Nalivpero

Međutim, svi ti patenti nisu imali većeg praktičkog značenja. Trebalo je proći još mnogo vremena, dok je konačno potkraj prošlog stoljeća, godine 1884., američki konstruktor Waterman patentirao svoj ‘aparat za snabdijevanje pera tintom’ koji je bio već vrlo sličan našem suvremenom nalivperu. Ali prvo pravo nalivpero izrađeno je tek 1900. u jednoj američkoj tvornici, a daljnjim usavršavanjem dobilo je ono svoj današnji oblik i svoje današnje savršenstvo.

proizvodi-otvorna-garniturePisaći pribor Penkala, foto: TOZ

Kada se govori o nalivperu, svatko odmah pomišlja i na zlatno pero, jer je donedavno svako bolje nalivpero moralo imati i zlatno pero. Ipak ono nije izum koji se pojavljuje tek kao neizbježni pratilac nalivpera. Naprotiv, zna se da je zlatno pero bilo u uporabi još u srednjem vijeku i da su se njime služili mnogi crkveni i svjetovni velikodostojnici. Takvim je perom oko godine 1800. pisao svoje pjesme i veliki engleski pjesnik lord George Gordon Byron (1788.-1824.). Što više, baš one godine kada je umro taj veliki pjesnik europskog romantizma, zlatna su se pera počela masovno proizvoditi, a godinu dana kasnije i u njegovoj domovini – Engleskoj.

(Iz knjige Zvonimira Kulundžića ‘Put do knjige’)

Serbus i najte kaj zameriti!

Follow Zdenko’s Corner on Facebook !

Share



Tags: ,



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

Leave a Reply