Pongračevo
digg del.icio.us TOP
  Posted July 4th, 2014 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | Jos nema komentara

Purgerska nostalgija

Izvor: Portal Mapiranje Trešnjevke, Autor: Vanja

Pomalo neobičan kvart Zagreba – Pongračevo naselje na Trešnjevci
Gradsko naselje Pongračevo dobilo je ime po veleposjedniku Pongracu koji bio vlasnik velikog imanja koje se nalazilo na dijelu današnjeg Pongračeva. Na imanju je bila plantaža trešanja koje se zbog toga zvalo Črešnjevka, po čemu kasnije i cijela Trešnjevka dobila ime.

Pongračevo iza RemizePongračevo iza Remize

Pongračevo je kvart omeđen sa zapada potokom Črnomercem, sa sjevera Klanječkom ulicom te trasom bivšeg ‘Samoborčeka’ sve do Selske ceste, s istoka Selskom cestom te s juga Ozaljskom ulicom. To zemljište je do kraja 20-ih godina 20. stoljeća bilo u vlasništvu celjske obitelji Pongratz, koja ga je tada prodala gradu, a grad je na njemu počeo graditi više naselja namijenjenih radnicima. 1927.-1928. je izgrađeno naselje u bloku Selska-Lošinjska-Creska (dio postoji još i danas, na uglu Selske i Ozaljske, a dio je srušen i nalazio se na mjestu današnjeg Umirovljeničkog doma otvorenog 22.12.1981.), a 1931. je izgrađeno naselje za radnike ZET-a u ulicama iza današnje zgrade Name na Remizi. Ostatak naselja je izgrađen obiteljskim kućama uz dio potoka Črnomerec, na kojem se nalazi nogometno igralište nekadašnjeg NK Končar. Na tom igralištu je tokom i poslije Drugog svjetskog rata bio logor za vojne zarobljenike. Prvo su tam bili partizani, a zatim, nakon rata, Nijemci zarobljeni pri kapitulaciji.

Pongracevo-2013Karta Pongračeva 2013 godine

Glavno okupljalište i pravi centar Pongračeva nalaze se na samom rubu, kod Remize. Kroz Pongračevo vode tek dvije transportno značajnije ulice, Baštijanova u smjeru istok-zapad te Vitezićeva-Stubička u smjeru sjever-jug, no pravi glavni transportni pravci nalaze se na njegovom obodu – to su Ozaljska i Selska cesta.

Zanimljivost Pongračeva je u njezinim ulicama koje nose istarska imena. 1927. godine nekoliko je radnika iz Istre, koji su tu živjeli (Istarske barake) odlučilo sagraditi svoje male radničke kuće slične onima na Kaštanjeru, Monte grandu i ostalim predgrađima Pule. U to vrijeme besparice, uz novac dobiven od prodanih kuća u Puli i povoljni zajam kojeg je osigurao Svetozar Rittig, župnik crkve sv. Marka, počela je gradnja istarskih kuća na Pongračevu. Tako nastaje prva istarska kolonija, a ulice na Pongračevu nose imena u znaku Istre – Pazinska, Puljska, Učkina, Gortanova, Spinčićeva i druge.

Zaštitni znak tvornice “Pastor” pred novom zgradomZaštitni znak tvornice “Pastor” pred novom zgradom.

Posebnost Pongračeva je ta da taj kvart ima trgove bez imena i imena bez trgova!  Službeno se na području Pongračeva nalaze tri trga – Istarski trg, Opatijski trg I Trg Slavoljuba Penkale. Istarski trg je nekad bila oveća čistina uz raskršće Selske ceste i Baštijanove ulice, no tad je na njoj sagrađena tvornice dizala Radnik koje je poslije uključena u tvornicu Končar, a sada je tamo tiskara Znanja. Pongračevo ima tri trga koji su to samo po imenu, te tri ‘trga’ koji imaju funkciju, ali ne i ime.

Bistro pizzeria “Stara Pongra” na PongračevomBistro pizzeria “Stara Pongra” na Pongračevom

Istrčavanje na cestu
Smjestio se tamo labirint uskih ulica koje čine taj kvart. Sve gušći promet, veće gužve i neodgovarajuća signalizacija pretvorili su stanovnike Pongračeva u svjedoke prometnih nesreća gotovo svakog tjedna. Božidar Krešić odlučio je prije dvije godine tome stati na kraj.

– Na autobusnoj stanici na Selskoj ulici ima jako puno djece koja idu u osnovnu školu i vrtić. Stanica nema ugibalište nego se autobus zaustavlja na cesti. Kad sam jednog dana vidio kako prijateljica moje kćeri istrčava na cestu, na svu sreću bez posljedica, odlučio sam nešto učiniti – kazao je Krešić.

Neimenovani trg u Baštijanovoj ulici_VR 2013Neimenovani “trg” u Baštijanovoj ulici [VR 2013.]

Postavili stupiće
U svojoj borbi za sigurnost kvarta odlučio je angažirati što je više ljudi moguće. Tiskao je tisuću letaka pozivajući susjede da mu pomognu i podijelio ih po kvartu. Uskoro mu je stiglo više od petsto e-poruka, pisama, poziva i posjeta sugrađana koji su htjeli pridonijeti rješavanju problema.

– Uz inicijativu stali su i ravnateljice škole i vrtića, župnik, pa i ZET. Svi žele promijeniti kvart na bolje. S institucijama godinu dana igrao sam ping-pong i ništa se nije dogodilo, osim nekoliko desetaka prometnih nesreća – kazao nam je Krešić.

Sa susjedima pronašao je deset crnih točaka i način kako ih riješiti. Upornošću je u veljači uspio stupiti u kontakt s pomoćnikom pročelnika za ceste, Milanom Rendulićem koji mu je omogućio kontakt s drugim službama.

– Nakon toga su kao privremeno rješenje postavili stupiće u Baštijanovoj. Obećali su mi da će sljedeći tjedan sve službe izaći na teren kako bi ih upozorio na probleme. Pongračevo ih čeka – u nadi kaže Krešić koji je upornošću ipak pokrenuo neke promjene u svom kvartu.

Danas je poznato da je za kolonizaciju Pongračeva zaslužno nekoliko obitelji – Gortan, Sloković, Stihović i Škabić. Za vrijeme Jugoslavije (SFRJ) Pongračevo je nosilo ime Mjesna zajednica Vladimir Gortan.

Zgrada s adresom ustvari nepostojećeg Istarskog trga 16_VR 2009Zgrada s adresom ustvari nepostojećeg Istarskog trga 16 [VR 2009.]

Opatijski trg je također “fantomski” trg – na njemu se nalazi jedna od zgrada dječjeg vrtića Bajka i uz njega tamo nema nikakvih drugih javnih površina.

Dječji vrtić Bajka na Opatijskom trgu_VR 2013Dječji vrtić “Bajka” na Opatijskom trgu [VR 2013.]

Treći trg, Trg Slavoljuba Penkale, najbliži je klasičnom trgu, no i on je zauzet građevinom, Domom umirovljenika koji se upravo ove godine ograđuje ogradom tako da i uz njega de facto nema javne površine.

Dom umirovljenika na Trgu Slavoljuba Penkale_VR 2013Dom umirovljenika na Trgu Slavoljuba Penkale [VR 2013.]

Dakle, niti jedan od ta tri trga zapravo nije trg u klasičnom smislu riječi, već samo nosi takvo ime.

S druge strane postoje lokacije koje po imenu nisu trgovi, no funkcioniraju kao trgovi. Najvažniji takav “trg” je okretište tramvaja na Remizi koje je zaslužilo status trga jer je pravi centar cijelog tog dijela grada, to je najzapadnija točka nekadašnje “stare” Trešnjevke. Uz tramvaj, autobuse, trgovine, banku, poštu, pekare, kafiće to je točka koju svaki dan prolaze deseci tisuća Trešnjevčana.

Zračna snimka okretišta na Remizi s Namom iz 80-ih – preneseno iz knjige Crvena TrešnjavkaZračna snimka okretišta na Remizi s “Namom” iz 80-ih – preneseno iz knjige “Crvena Trešnjavka”

Drugi “trg” je raskršće Baštijanove i Vitezićeve ulice – tamo se nalazi trgovina Dione, pekara, nekad je tamo bila i gostiona, a slobodan prostor, koji sada služi kao neuređeno parkiralište, bi se uz malo ulaganja mogao urediti kao lijepi lokalni centar.

Treći “trg” se nalazi tek nešto južnije, uz Lošinjsku ulicu. Tamo je ugodan park sa dječjim igralištem – za razliku od gorespomenutog centra uz Baštijanovu koji je malo komercijalno središte, ovaj park je njegov umirujući antipod i zapravo jedina uređena zelena površina u Pongračevom uz pojas uz potok Črnomerec.

Park na neimenovanom trgu uz Lošinjsku ulicu_VR 2013Park na neimenovanom “trgu” uz Lošinjsku ulicu [VR 2013.]

Dakle, Pongračevo ima tri trga koji su to samo po imenu te tri “trga” koji imaju funkciju, ali ne i ime. S iščekivanjem očekujemo dovršenje izgradnje na prostoru nekadašnje kasarne na kojem bi se napokon mogao pojaviti prvi “pravi” trg Pongračeva, koji će to biti i po imenu i po funkciji.

Pongračevo 1959Pongračevo 1959

Iz povijesti Tresnjevke
Tri prethistorijske kamene sjekire pronađene u Rudešu dokazuju da su ljudi već u najstarija vremena kročili područjem današnje gradske četvrti Trešnjevka-sjever. Mnogo su brojniji tragovi ljudskog djelovanja iz antičkog i razdoblja velike seobe naroda.

U srednjem vijeku, nakon što je kralj Bela IV. 1242. čuvenom Zlatnom bulom njegov istočni dio dodijelio Gradecu, trešnjevački je prostor podijeljen između Kaptola i Gradeca. Granicu dvaju posjeda, ujedno i zapadnu granicu grada Zagreba, predstavlja Veliki potok ili Črnomerčak (Črnomerec). Zapadni dio područja današnje Trešnjevke -sjever (uglavnom područje Rudeša), koji je pripadao Kaptolu, ostao je izvan granica grada Zagreba sve do 1945.

Štenge s Pongračeva na nasip Fallerovog šetalištaŠtenge s Pongračeva na nasip Fallerovog šetališta

Stalna naselja na ovom se području javljaju relativno kasno. Prvo među njima selo Ljubljanica, smješteno južno od starijeg naselja Črnomerec, u pisanim se dokumentima spominje od sredine 18. stoljeća. Ono tada ima deset kućanstava koja se bave vinogradarstvom. Nedaleko od Ljubljanice nalazilo se zemljište Berek na dijelu kojega je smještena današnja Remiza. Nešto sjevernije odatle prostiru se Črešnjevke, zemljište koje je Trešnjevci dalo ime.

Preobrazba trešnjevačkog prostora iz ruralnog u urbani započinje gradnjom željezničke pruge Zidani Most – Zagreb – Sisak 1862., odnosno Južnog (današnjeg Zapadnog) kolodvora kojom je pokrenuta industrijalizacija. Sve intenzivniji i raznovrsniji gospodarski život koncentrira se prvenstveno uz Savsku cestu i željezničku prugu.

Godine 1891. na Savskoj se cesti gradi prva tramvajska pruga, sa spremištem za tramvaje na mjestu današnjega Tehničkog muzeja. Tu se grade i Tvornica šibica, Pilana, Potkivačka škola, itd.

Na kraju 19. stoljeća na Trešnjevci se razvijaju mali obrti i trgovina, najviše u Savskoj, Selskoj, Tratinskoj, Zagorskoj i Novoj cesti.

kod remizeKod Remize [VR 2013.]

Uz uskotračnu željezničku prugu Zapadni kolodvor-Samobor, sagrađenu 1901., postupno se grade razni gospodarski objekti: Spremište prnja (sabirnica i sortirnica starih krpa za industriju papira), Kraljevska zemaljska bubara u Zagrebu (svilana), Prva hrvatska tvornica strojeva i ljevaonica željeza na Magazinskoj cesti, itd.

tvornicaTvornica za preradu tekstilnih otpadaka na Magazinskoj cesti 49

U krugu Gradskog vodovoda, sagrađenog 1878. u Zagorskoj ulici, 1907. sagrađena je Gradska električna centrala. Godine 1910. tramvaji su elektrificirani, a spremište tramvaja na Savskoj cesti preuređeno.

Sve do završetka I. svjetskog rata Trešnjevka je predgrađe s malim brojem stanovnika i nizom bezimenih ulica. U međuratnom razdoblju to se područje ubrzano gradi i naseljava. Nad željezničkim prugama gradi se nekoliko nadvožnjaka. Dvadesetih godina Gradska štedionica gradi zgradu banke u Ozaljskoj ulici i 50 prizemnih zgrada za tramvajske namještenike na Selskoj cesti. Godine 1924. podignuto je nogometno igralište (današnji stadion NK Zagreb). Na početku tridesetih dovršava se zgrada osnovne škole u Selskoj cesti, te školska zgrada između Nove ceste i Trakošćanske ulice. Vojska u Selskoj cesti podiže Logor Krste Frankopana. Godine 1935. kroz Tratinsku i Ozaljsku ulicu gradi se tramvajska pruga s novim tramvajskim spremištem na 18 jutara zemljišta.

Opisane promjene snažno potiču stambenu gradnju koja je, međutim, pretežito bespravna. Brojni komunalni problemi, kao posljedica takve gradnje, bitno će obilježavati život ovoga dijela Zagreba tijekom cijele druge polovice prošloga stoljeća.

Trešnjevka_os-ljubljanica-zg.skole.hrTrešnjevka – Ljubljanica (zg.skole.hr)

U razdoblju od 1945. do 1952. ovo područje, zajedno s najvećim dijelom prostora današnje gradske četvrti Trešnjevka-jug, čini V. rajon grada Zagreba. Nakon ukidanja rajona 1952., cijelo to područje pripada jedinstvenom užem gradskom prostoru pod izravnom upravom Narodnog odbora Grada. Od 1953. Trešnjevka ima status općine, a 1967. ulazi u sastav Grada Zagreba kao jedinstvene općine. Općina Trešnjevka ponovo djeluje od 1974. I nakon ukidanja općina u Gradu Zagrebu (31. prosinca 1990.), sve do početka 1994., na području današnje Trešnjevke-sjever djeluje deset mjesnih zajednica: “Antun Mihanović”, Ciglenica, “Dr. Ante Starčević”, Ljubljanica, “Nikola Tesla”, Pongračevo, Rudeš, Samoborček, “Silvije Strahimir Kranjčević” i Stara Trešnjevka. Gradskoj četvrti Trešnjevka – sjever pripadaju i manji dijelovi nekadašnjih mjesnih zajednica Knežija (dio Ljubljanske avenije) i Kustošija centar (Vuhredska ulica).

U veljači 2009. na području Gradske četvrti Trešnjevka – sjever osnovano je deset mjesnih odbora.

Pongračevo danas:
Po evidenciji prebivališta iz 2009. godine Pongračevo se prostire na površini od 0,63 km2 (63,9 hektara) i ima 6.584 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti iznosi velikih 10.300 stanovnika na km2. Na Pongračevu se nalazi niz važnijih i prepoznatljivih objekata – ZET-ova tramvajska remiza, sportska dvorana Kutija šibica, nogometno igralište, neboderi uz potok Črnomerec, Starački dom…

Naselje je povezano tramvajskim linijama 3, 9 i 12, a uz tramvajsko okretište (Ljubljanica) smješten je autobusni terminal odakle kreću autobusi za zapadni dio grada (Špansko, Prečko, Podsused, Samobor, Jarun).

Izvor: Portal Mapiranje Trešnjevke, Autor: Vanja

Serbus i najte kaj zameriti.

Follow Zdenko’s Corner on Facebook !

Share



Tags: ,



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

Leave a Reply