Kaj je to papak
digg del.icio.us TRACK TOP
  Posted March 20th, 2017 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | 4 komentara

Purgerska nostalgija

Sastavio: Zdenko Kahlina
 
O starom Zagrebu
Ovo je za one kojima Zagreb nešto znači i koji znaju kaj je to pravi zagrebački govor iliti šatra- pravi zagrebački sleng. To se jos zove „purgerski” jezik.

ilica1935

Terezine..
Pitajte današnje klince kaj je to terezina. Sigurno nebuju znali. Kak su kuglageri ružiiiilllliiii! Imal sam i ručnu (bremzu). Komadić daske zabije se kod zadnje osovine i onda si bremzal s tom dašćicom dok je strugala po cesti. Rezultati su navek bili upitni..

Karabit..
Joooj karabit…onak velki naprstak u konzervu, pa pljunes na to i zacepis…malo pricekas, medju noge, sibica i buuuum…cudi me da niko nije ostal bez jajceka
Jel ima jos negdje za kupiti karabita? Baš bi rado klinčadiji pokazal kak se to nekad delalo. E da…i na ključ se moglo dobro pucati…glavice od šibica su se nastrugale u kljuc. Jedan čavlek i vrti vrti pa bang po štengi.

dame

Rođendani..
sećam se obiteljske tradicije pri rojsnom danu kad smo se vjutro zbudili prvo je bilo pjevanje:
na današnji dan,
prije mnogo let,
jedan je bedak
došel na svet

to se svakom od nas otpjevalo na njegov rođendan..

Purgerska klopa
Jemput mi se u ruci našao Majerov Dnevnik maloga Perice. Listam ga, a pred očima mi Relja Bašić, Franjo Majetić, Mirjana Bohanec, Mia Oremović i Perica, dečkec kojemu ne znam građansko ime. Vrti se Golikov film “Tko pjeva, zlo ne misli”. Franje Majetića više nema među živima, a upravo je on toliko puta spomenuo obližnjega birtaša Šnidaršića, da ga ovaj ima gut počastiti i na rajskim poljanama kojom rundom.

»Perice, skoči još brzo Šnidaršiću po litru, ali brzo, dok ne zatvori.«

A onda se, jedne davne nedjelje (12. svibnja 1935) toliko razljutio na svoju ženu da je svečano i uvrijeđeno izjavio:

»Za mene ne treba ništa kuhati. Ja sam od sad mrtav. Idem Šnidaršiću na gulaš.«

Ćoravi paprikaš
Eh, gulaš! Zaštitni znak svih onih purgerskih birtaša koji su držali do
sebe: Banjeglav, Bednjanec, Gabrek, Suhin… A ti manji komadi dinstane govedine u šarf saftu (luk, mljevena paprika - slatka i ljuta - papar i još koji feferon) pošli su na svoj planetarni pohod iz Mađarske, gdje gulya znači krdo, stado, govedo. Gurmanski dodatak vina proizvest će modifikaciju okusa i prirediti novo uzbuđenje crijevnim resicama - vinski gulaš. Komadi kojega drugog mesa, recimo pilećega, dobrano začinjeni paprikom, utopit će se u još jednom hungarizmu - paprikašu. Ova, mesna, varijanta bila je rezervirana za one penežljivije.

Za bokce se spravljao ćoravi paprikaš, u kojem je bilo paprike da se sav crvenio, ali nije bilo mesa. No siromaštvo je vrlo inventivno. Možete li zamisliti da se i ćoravac račvao na dva kraka: bogatiji i siromašniji?

Bogatija varijanta uključivala je austro-ugarski jezični kompozit:

krumpir-paprikaš s noklicama (njem. Nocke = žličnjak), a siromašnija samo krumpir. No sve su te varijante ipak bila svježe pripremljena topla jela koja se jedu žlicom i, uz komad kruha, dostaju za jedan obrok. Za mene još uvijek bolje od današnjih hladnih narezaka, svrstanih pod zajednički nazivnik “podriguše”. Ako još tu i tamo naletim na koje dobro staro birtaško jelo, razveselim mu se kao davnom znancu. 

zet551raph31Stari tramvaji i popularni auto iz onog vremena: Fico.

Podsused..
Gostiona « Suhinka » na staroj samoborskoj, odmah iza podsusedskog mosta.  I punjena teleća prsica, plućica na kiselo, pa ćoravi paprikaš   . Imal je najbolje češnjofke u državi. Ja sam uvijek volil smazati lungić do kraja, a gemišti su se rosili na suncu. Ihahaj…

Gostiona Suhin je bila zaštitni znak svih onih purgerskih birtaša koji su držali do sebe. Tam smo isto tak znali imati “štart i ciljbiciklističkih utrka, pa se sećam kak sam se znal smrzavati u proljeće na šodranom parkiralištu ispred gostione, dok su se biciklisti okupljali prije utrke. Slika starog podsusedskog mosta, preko kojega je išel nas Samoborcek (po sredini), mi je još pred ocima.

 strijela001

 Samobor..
Gostionica Gabrek. Čul sam da se Gabrek pokondirio. Šteta. Ja bi obično landral svud po okolici Samobora, pa bi zadnja štacija, pred odlazak doma, bio Gabrek. I bila je fina klopa. Super domača a opet malo drugačija. Ali meni su daleko najfinije bile palačinke. Kad bimo jednom išli u Samobor, nikakve kremšnite ili kolači… idemo kod Gabreka na palačinke.

Palačinke punjene orasima, čokoladom i sladoledomposlastica za gurmane…  

palacinke_sa_orasima

Kaj je to Papak
Evo, baš u subotu smo bili na placu i moj će dragi, onako noseći vrećice s krumpirom i zeljem, više sam za sebe: “Ehhh, je sam se spapčio…”

I pitam ja njega, ‘nako u zajebanciji, kako se kategoriziraju papci i kako se papkom postaje, te će on:

joga_majstoriNasi “Joga majstori”… ovi definitivno nisu papani!

Papak-pripravnik
- ide sa curom/ženom na plac i nosi vrećice (to je valjda on).
Stručni papak – ide sam na plac s popisom koji mu je cura/žena dala.
Viši stručni papak – ide na plac sa punicom.
Pripravnik papak - ne može tek tako postati stručni papak. Mora proć ispit koji se sastoji u tome da sam s vrećicama prođe pored ekipe iz kvarta koja cuga u kafiću. Dakle, mora bit ismijan od strane istih, a dodatne bodove dobija ako na poziv na cugu odgovori: “Ne mogu, moram ravno doma, nosim joj grincajg za juhu!”
 
Doktorirani papak – da znate, ja volim kad se jedan dobar papak polomi oko mene, pa makar i nosio vrecice s placa – to je onda doktorirani papak

 Papak profesor- sam doma slaže popis i ide na plac

 Papan/ka
Porijeklom iz ruralne sredine, seljak, provincijalac, prostak, nekulturan, neodgojen, neotesan, glup, lakomislen, naivan.

 Cirkus…
Puno prije Jordanoveckih livada cirkus je svake godine dolazio na Tresnjevacki plac … onak, sa luna-parkom okolo. Nasu decicu je jedan didek, nas podstanar, znao voditi. U to smo se vreme jos igrali sa onim seljacko-sarenim, drvenim konjekima koji su galopirali kak su im se kotaci okretali … i sa onim plehanim majmuncekima koje smo na feder navijali da lupaju po bubnju ili cinelama.
Te bi igracke danas zlata vredele.

Nekak u to vreme nam je gust bilo papati one male, male vrecice s kikirikijem koje su se samo po birtijama prodavale. Taj je kikiriki bas bil nekak posebno fini.
Joj, kolko sam toga vec zaboravil…
  

crnomerec1935“Rampa” u Crnomercu negdje oko 1935 godine.

autobus_na_kat_crnomerec_1955“Autobusi na kat” su vozili prema Podsusedu… negdje oko 1955 godine.

zg_nekad_21Verovali ili ne: Autobusi su stajali na Cvetnom placu…otprilike 1957 godina!

mirogoj-1957Ovak je to bilo na Mirogoju… otprilike 1957 godina!

 Oldtajmeri – Šatro nazivi za ženske:
moje drustvo je upotrebljavalo tu rijec “trebe”. Bas nedavno smo se tak zafrkavali, pa smo rekli: ajd, na brzinu nabroji pet razlicitih imena za cure, koje smo upotrebljavali “kad smo bili mladi”! 

I evo ih:
pi*ke,
pice,
trebe (moze i ‘batre” onak po
šatrovacki),
mačke,
ziherica,
puca (to je za one jos starije od mene)..

rospije
trupci
kvrge
balvani
mjehuri
krave (samo kad se misli u negativnom kontekstu)
gnjurci
sisaljke
šubare
mufovi
zmije
ribe (BG izraz ali su ga donjeli u ZG valjda iz Bosne)

babe
gurtne
koke

Nekoliko naziva za muške:
 Dečki
Frajeri
Kitovi
Face
Pederi
Kreteni
Jebači
Seljaki (ili seljaci)
Frendovi
Papkovi (papučari)

Nadam se da jos uvijek pamtite sve ovo gore napomenuto ili sve ovo ovdje napisano i nije bas za vas – pre mladi ste!

Serbus i najte kaj zameriti.

Follow Zdenko’s Corner on Facebook !

 

Share



Tags:



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

4 komentara to “Kaj je to papak”

  1. Comment by Ivan:

    Šatro nazivi za ženske: nikad nisam cuo, a svida mi se ono SISALJKE, mozda zato jer dosta rade s usisavacem? Ivan.

  2. Comment by ZG PUCA:

    Ivan, si ti za ziher??? Nasmijal si me bas!!!! Nego ja sam tocno s coska Jordanovca tam gde se po ledinama nekad rastezal Moira Orfej cirkus… Meni je to bilo taman pod prozorom kak se veli-pa sam bila jako vazna kak mogu svaku vecer ici gledati zivotinje – neam pojma dal sam ikad bila na predstavi ;) ))
    Bitno je bilo prosetati se oko satora i kupiti si secernu vunu – on mi je radi toga i danas nekaj najbolje, kad naidem na nju, ako naidem :)
    I secam se Moire – kad sam bila klinka bas mi je bila onak ce-ce zenska… Inace ima jos jedan naziv za zensku, vise za rospiju samo neznam dal ga smijem tu pisati-pa valjda da, posto cisto sam ziher da niko i ne kuzi kaj to znaci – Glondza :) ))) Obicno ide ono ‘stara’ pred naziv, hahahahaha…Se ko seca toga?

  3. Comment by Jacquiline:

    Greetings from Australia. As a web-site possessor I believe the content material here is rattling fantastic , appreciate it for your efforts. You should keep it up forever! Best of luck.

  4. Comment by Kevin:

    Great post… Fantastic blog… I would definitely love to begin a blog too, but I have no clue where to begin. I possess the ability to do it (not that challenging on the technical part) but I really feel like I am too lazy to post regularly. That is the problem if you start, you have to go all the way… However blogs like yours inspire me to have a go at it. Congrats man!

Leave a Reply