Dvigrad – napušteni grad
digg del.icio.us TOP
  Posted October 4th, 2015 by Zdenko  in Travel | Jos nema komentara

Putovanje po Istri

Sastavio: Zdenko Kahlina

Dvigrad – napušteni grad u srcu Istre
Na dopustu smo u Rovinju, a vani pada kiša. Nije dan za plažu. Kako onda provesti kišni dan na moru za vrijeme dopusta? Mi smo odlučili sjesti u auto i otići u unutrašnjost, da vidimo i naučimo nešto novo iz povijesti Istre.

IMG_2368Dvigrad – napušteni grad

Vera i ja, uz našega domaćina u Rovinju prijateljicu Višnju, odlučili smo otići na kratki izlet do Kanfanara i tamo posjetiti Dvigrad – stare ruševine srednjovjekovnog grada u Istri, kojeg su njegovi stanovnici napustili radi kolere koja ga je često harala. Taj grad je odličan primjer kako je nekada izgledao tipičan srednjovjekovni grad u Istri. Teško je povjerovati da je tamo u to doba živjelo 2000 ljudi i da je grad bio tako razvijen, da je imao svoj vlastiti statut. Dvigrad, srednjovjekovni grad u srcu Istre, trebate posjetiti ako se budete uputili prema Rovinju ili Kanfanaru. Jedan je od rijetkih dobro očuvanih dragulja koji se još restaurira, ali koji, ako dobro osluškujete, priča zanimljive priče o prošlosti.

IMG_2727Pogled na Dvigrad sa susjednog brda

Dvigrad se nalazi u blizini Kanfanara. Mi smo iz Rovinja krenuli glavnom cestom (br. 303) prema istarskom ipsilonu, te nastavili prema Kanfanaru i Žminju. Na samom ulazu u Kanfanar, malo prije prelaza preko pruge, nalazi se odvojak ceste prema Dvigradu. Ta cesta se spušta otprilike 2-3 kilometra u dolinu Limskog kanala, a negdje na polovici tog spusta, sa desne strane na jednom uzvišenju vidjet ćete ruševine Dvigrada. Ovdje skrenite desno na parking, gdje se nalazi jedan manji restoran, koji je otvoren samo u toku ljetne sezone. Ako produžite nizbrdo cestom u dolinu, gdje se nalazi manje groblje sa crkvom, sa druge strane udoline cesta se penje na brdo uz nekoliko serpentina, prema selima Mrgani i Korenici.

IMG_2374Glavni ulaz u Dvigrad

Dvigrad je smješten u Drazi – dubokoj udolini koja se od Pazina proteže do mora, gdje završava u morskom kanalu – Limu. Lim je bio limes, granica između puljskog i porečkoj agera. U predhistoriji kao i u antici Dragom je vodio put od mora prema unutrašnjosti Istre. Danas je to odlična bijela cesta po kojoj se možete provesti brdskim biciklom sa širokim gumama.

IMG_2425Ispod Dvigrada nalazi se ovo malo groblje sa crkvom

Dvigrad – i sama riječ govori – to su dva grada. Danas je vidljiv samo jedan, na sjevernoj strani u Drazi, a i taj u ruševinama. Drugi grad, s južne strane, nazvan Parentin danas se uopće ne vidi – ostao je samo zaravnak. Dvigrad je postojao već u prethistoriji, i njegovu povijest možemo pratiti i prema arheološkim nalazima i kasnije prema pisanim dokumentima. U okviru rimske provincije Istre Dvigrad je na graničnom području puljskog i porečkog agera. Bio je na odličnom mjestu, na sjecištu puteva. Arheološki nalazi govore da je mjesto cvalo dok je rimsko carstvo napredovalo, a kad je ono nestalo udarcima barbarskih naroda, i gradovi su se počeli osipati, osobito nakon teških i opakih bolesti koje su na nezdravom terenu, kakav je bio i Dvigrad, česte i pogubne.

IMG_2375Lagano smo koračali kroz prolaze ne želeći ni u jednom trenutku da narušimo mir

Možda se nekima na prvu učini da je Dvigrad samo skup ostataka kamenja nekadašnjeg veoma nastanjenog grada, ali meni je ispričao mnogo. U Dvigrad ulazimo kroz gradska vrata koja i danas stoje, te stižemo u potgrađe koje je bilo zaštićeno prvim pojasom gradskih zidina. Putem, kojim su stoljećima prolazili Dvegrajci, kako ih zove Istarski razvod, stižemo do drugih vrata koja su izgrađena u drugom prstenu gradskih zidina. Tako se i ulazilo u grad: od vrata do vrata.

IMG_2372Visoka branič-kula domira gradom

Uz golemu branič-kulu s južne strane grada penjemo se putem koji nas vodi do trećih, posljednjih vrata, koja nas konačno puštaju u samo središte grada. Na vrhu, na živoj stijeni sagrađena je ranokršćanska crkva Sv. Sofije. Crkva je dominirala gradom svojom visinom, širinom i ljepotom. Crkva je imala tri lađe, a u sredini oslonjena na stupovlje srednje lađe, bila je u XIII. ili XIV. st. izgrađena propovjedaonica koja ima lijepe reljefe na ogradi, od kojih se posebno ističe onaj sa Sv. Sofijom koja u svakoj ruci drži po jedan grad. To je simbol Dvigrada. Bazilika se početkom XIX. st. urušila, propao je krov i od toga vremena zub vremena dokrajčio je ovu veličanstvenu građevinu. Na kraju, pitanje je samo dokle će još ovaj minuli grad svjedočiti vremenu, koliko mu još treba do konačne propasti…

DSCN1954Zdenko na glavnom trgu Dvigrada

Lagano smo koračali kroz prolaze ne želeći ni u jednom trenutku da narušimo mir ovog mjesta ili poremetimo ritam vjetra, prirode i kamena. Posmatrali smo sa diviljenjem i poštovanjem. Zidine starog grada koje su ostale kao svjedoci bogate prošlosti koja se dešavala upravo na tom komadiću zemlje govore o ljudima koji su tu živjeli, o njihovim dobrim i lošim danima, običajima, željama, snovima i svemu onome što dopustite sebi da vidite.

IMG_2395Ovaj dio staroga grada ograđen je željeznim vratima, pa turisti mogu samo iz daljine promatrati unutrašnjost starog grada.

Dvigrad je danas mrtav grad ali definitivno nije obična ruševina. Srednjovjekovni grad je brojao oko 200 kuća. Zanimljivo je da ovaj grad nije spaljen ili srušen u osvajačkim pohodima nego je napušten od svojih stanovnika i od tada je ‘mrtav grad’. Malo ima tako lijepih i uzbudljivih mrtvih gradova u neposrednom susjedstvu naseljenih mjesta, kao što je Dvigrad u Istri. Postoje brojne ruševine kula, kaštela i gradina, ali samo jedan je Dvigrad – on nije srušen vojnom silom ni ognjem, već je napušten da sam proživljava svoje umiranje. Prolaznicima na opomenu, a posjetiocima koji mu dolaze kao gosti na spoznaju kako su jednom izgledali istarski srednjovjekovni gradovi.

IMG_2413Staro sačuvano ognjište

Iz povijesti Dvigrada
Povijest Dvigrada obično oko vidi u njenoj konačnici: ruševinama. Ali upravo te ruševine, to golemo kamenje želi namjerniku govoriti svoju priču. Nakon velikog pomora stanovništva Istre u VI. i VII. st. na istarski se prostor spušta novo stanovništvo – Slaveni, Hrvati. Državna uprava još nije organizirana, a i zemlja je zapuštena. U to vrijeme zapuštenu zemlju kultiviraju benediktinci koji su upravo oko Lima ostavili traga u ranom srednjem vijeku.

Dolazi do oštrih i bezpoštednih borbi između akvilejskih patrijarha i Mlečana koji su početkom XIV. st. već imali snažan utjecaj na zapadnoj obali Istre. U tu borbu upliće se i poznata obitelj puljskih plemića Castropola, na strani Goričkih knezova kao patrijarhovih odvjetnika. U borbama između Đenovežana i Mlečana, Dvigrad je opsjedao đenoveški admiral Paganin Doria i razorio ga 1354. godine.

IMG_2422Detalj zidina staroga grada

U daljnjim borbama Dvigrad je ponovno nastradao 1381., sada od Mlečana, koji su ga spalili, stanovništvo poklali, a moći iz bazilike Sv. Sofije odnijeli u Sveti Lovreč Pazenatički. Unatoč tome Dvigrad nije postao njihov posjed. Zaokružujući sustavno svoj istarski posjed Mlečani su obećavanjima i silom, već početkom XV. st., nastojali sve veće i jače istarske gradove podvesti pod svoj utjecaj.

DSCN1945Ovo je bio prozor…

Dvigrad je postao mletačkim posjedom 1413. godine kada je Venecija odredila da na čelu Dvigrada stoji podeštat, izabran između plemića grada Kopra, a kome će grad kao godišnju nagradu davati 390 lira. Prvo stoljeće mletačke uprave vrijeme je uspona Dvigrada: nakon toga dolazi do čestih kuga, stalnih malarija, što je i uzrokovalo tragičan pomor stanovništva, a s tim u vezi i smjene cjelokupnog stanovništva Dvigrada. Od sredine 1544. do kraja stoljeća stalni su sukobi između Mlečana i Austrijanaca. Stanovništvo Istre nesigurno je i u selima i u gradovima. Nakon mletačko-austrijskog rata 1615. godine tkz. uskočkog rata, Dvigrad je doživio teške dane. Opsjedaju ga razjareni uskoci koj, ne mogavši ga osvojiti, osvetu okreću prema okolnim selima koje pale, robe i uništavaju.

IMG_2390Pogled na centralni dio staroga grada

Oko 1630. grad je posve napušten, u njemu borave samo najsiromašnije porodice, čekajući smrt grada koji ih okružuje. 1650. biskup Tommasini posjetio je Dvigrad i tu našao samo tri obitelji. Kad je 1714. napuštena bazilika Sv. Sofije, grad je prepušten umiranju bez priziva. Zidovi kuća su se srušili, zidine popadale, bunar u gradu bio je zagađen. U grad su se uselile zmije, korov i makija. Tako je do danas.

Više o prošlosti Dvigrada možete saznati iz ove priče.

Legenda o stijeni svetog Anđela
Sa Dvigrada se vidi i stijena svetog Anđela koja je poznata po legendi koja kaže da je postojao običaj po kojem su djevice, pogrešno optužene da to nisu, mogle dokazati svoju nevinost bacivši se sa stijene pokraj Dvigrada. Ukoliko bi pad preživjele smatralo se da su doista pogrešno optužene, a ukoliko nisu – nije bilo više njih, a optužbe su ostale onoliko dugo koliko je dugo sjećanje ljudi. Jedna pogrešno optužena žena je skočila sa stijene i umjesto da padne na tlo, poletjela je kao anđeo i po tome je, kako kaže  legenda, stijena dobila ime.

stijena svetog AnđelaStijena svetog Anđela

Jedna od ljepših i meni dražih istarskih priča je da je Dvigrad i ‘Grad zaljubljenih’ i ko jednom posjeti ove zidine izađe još zaljubljeniji. Volim takve priče i uvjerenja, pa ću rado potvrditi da sam nakon te posjete još zaljubljeniji i to naročito u Istru, u život i sve lijepo što svaki dan nosi sa sobom. Probajte i uvjerite se sami!

Ako vas put donese u taj dio Istre, obavezno posjetite Dvigrad! Za nas je to bio prekrasno ispunjen jedan kišni dan odmora na moru.

Serbus i najte kaj zameriti.

Follow Zdenko’s Corner on Facebook !

Share



Tags: ,



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

Leave a Reply