Karolinom do mora
digg del.icio.us TOP
  Posted December 4th, 2015 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija, Travel | 2 komentara

Putovanja po Hrvatskoj

Sastavio: Vilko Marković

Od Karlovca do Kraljevice (kod Rijeke) Karolinskom cestom
Evo i posljednjeg bloga koji opisuje Vilkovo putovanje kroz Gorski kotar starom cestom Karolinom sve do Kraljevice na moru. Za one koji neznaju Karolina je prva cesta koja je Karlovac i unutrašnjost Hrvatske povezala s Jadranom.

Karolina_22B

Kroz šumovite predjele Gorskog kotara sagrađene su u 18. i 19. stoljeću četri ceste koje su povezale Panonsku nizinu sa Hrvatskim primorjem – Karolina, Josefina, Lujzijana i Rudolfina. Ovo je priča o Karolini, cesti koja počinje iz Karlovca, te vodi preko Vrbovskog, Mrkoplja i Fužina, pa se spušta sve do Kraljevice kod Rijeke.

Uskoro će biti tri godine otkako se u obiteljskom razgovoru rodila ideja o putovanju našim starim cestama do mora. Da, naše su autoceste opet među najljepšima u Europi, ali one služe samo za brzi transport od točke A do točke B. Za dublji doživljaj se treba vratiti starim povijesnim cestama.

Starim cestama do mora…
Te, 2012.godine, sam proputovao dijelom prve i najstarije od plemenitih cesta zvanom KAROLINA, od Karlovca do Vrbovskog. Bilo je tu svega. Na Facebooku sam objavio 82 fotografije s prigodnim komentarima, upoznao se s načelnikom općine Netretić gosp. Gračanom koji je često bio u Ivaniću i koji je u međuvremenu umro, divio se najljepšem mostu KAROLINE u Novigradu na Dobri, bio u Beču (ali gorskokotarskom), par puta se izgubio u šumama Gorskog kotara, razgovarao s hrpom zanimljivih ljudi, u Vrbovskom ostao gladan i žedan…

Nastavak putovanja po KAROLINI je bio u proljeće 2013. Start je bio u Vrbovskom, a cilj u Bakru. Opet sam imao prilike upoznati puno ljudi, ali sam sreo i medvjedicu s mladima, objavio još 70 fotografija, divio se cijelom nizu kulturno-povijesnih spomenika i sve to podijelio sa sve većim brojem moji suputnika. Ne znam koliko sam napravio kilometara, ali mi je za KAROLINU trebalo ukupno četiri dana skitanja, a cesta je dugačka samo 100 km.

Lujzijana_Oznacena mapaČetiri ceste koje su povezale Panonsku nizinu s Hrvatskim primorjem

Iz povijesti Karoline…
Tijekom 18. i 19. stoljeća kroz šumovite predjele Gorskog kotara sagrađene su četiri ceste koje su povezale Panonsku nizinu s Hrvatskim primorjem. Prve prometnice koje su kroz Gorski kotar vodile iz unutrašnjosti prema moru bili su zrinsko-frankopanski putovi (15. do 17. st.), a prve makadamske ceste Karolina (građena od 1726. do 1732. g., povezala Karlovac s Rijekom) i Jozefina (građena od 1770. do 1779. g., povezala Karlovac i Senj).

Izgradnju Karoline, Jozefine, Lujzijane i Rudolfine pokrenuli su austrijski vladari po kojima su dobile svoja imena, no projektirali su ih većinom hrvatski inženjeri i gradile ruke domaćih majstora i težaka te pripadaju hrvatskoj graditeljskoj i kulturnoj baštini. Karolina je dobila ime po caru Karlu VI. Habsburgu. Građena je od 1726. do 1732. godine kao “žitni put” do luke Bakar, dužine 105 kilometara. Dijelovima Karoline i danas se prometuje, a autocesta Zagreb – Rijeka prati njezinu trasu u odmaku od svega nekoliko kilometara.

Karolina_1_UvodBogatstvo prirodnih ljepota

Iako je donedavno sav promet prema moru tekao ovim starim prometnicama, mnogi ne znaju ni imena cesta kojima su se godinama vozili, a posebno ne kakvi se sve biseri kulturne i prirodne baštine kriju uz njih. Knjiga Starim cestama do mora prvo je izdanje u kojem su detaljno opisane trase sve četiri povijesne ceste, onako kako su građene, poboljšavane i mijenjane, sve do zadnjih varijanti koje su i danas u upotrebi.

Povijesno turistička cesta – Karolina
Krenete li od Karlovca ka moru neopterećeni žurbom i opremljeni ovom knjigom, otkrit ćete kakve sve ljepote skrivaju predjeli jugozapadno od Karlovca.

Trasa Karoline: Karovac – Bosiljevo – Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine – Hreljin – Rijeka (Kraljevica)

Karolinska cesta ( 1726. – 1732.) građena je prije gotovo tri stoljeća. Glavna joj je bila namjena da omogući brži i efikasniji trgovački promet tako da uz nju se nisu podizali spomenici, fontane, miljokazi i ostale građevine kakve smo navikli da krase takve prometnice. Najljepši spomenik koji je sačuvan je most ispod Staroga grada Novigrada, gdje se karolinska cesta spušta u dolinu i prijelazi rijeku Dobru.Stara Karolina išla je od Karlovca preko Novigrada i Bosiljeva u Vrbovsko, zatim dalje preko Ravne Gore i Mrkoplja u Fužine. Od Fužina je dalje išla preko Zlobina, Plasa i Meje gdje se djelila prema Bakru i Rijeci.

Most na Karolini

Karolina – prva prava cesta
Prvu pravu cestu između Zagreba, Karlovca i Rijeke, a također Bakra i Kraljevice, tada značajnih pomorskih središta, počeo je 1725. godine graditi austrijski vojni inženjer Antun Matija Weiss (1661. – 1738.). Cesta je imala iznimno trgovinsko, ali i vojno značenje, jer se istovremeno s uređenjem prometnice gradila i austrijska ratna luka u Kraljevici. Nakon niza tursko-austrijskih ratova te raznih vojnih i političkih saveza, od kojih je za uspjeh u borbama protiv Osmanskog Carstva bilo ključno osnivanje Svete lige 1684. godine, kada su Austrija, Poljska i Venecija postale saveznice, Turci su se počeli povlačiti. Gubitak turskih teritorija i njihove vojne moći potvrđeni su u Srijemskim Karlovcima (1699.) i Požarevcu mirovnim ugovorima. Požarevačkim mirom, potpisanim 21. srpnja 1718. godine između turske te austrijske i mletačke strane, stvorene su pretpostavke za uspostavu trajnijeg mira. Dodatkom ovom ugovoru, kojim je Austrija dobila slavonske i banatske žitnice, omogućena je slobodna trgovina kopnom i morem, što će se, uz gradnju nove ceste od Primorja prema Karlovcu i Zagrebu, pokazati presudnim za brži razvoj Rijeke, Bakra i Kraljevice. Jednako tako, uz cestu će nicati nova naselja i razvijati se stara, tako da će Fužine dobiti na važnosti, a Mrkopalj i Ravna Gora steći će status kraljevskih trgovišta. To će potaknuti doseljavanje obrtnika i trgovaca, posebice iz Slovenije i Češke.

Karolinska cesta puštena je u promet 1727. godine, a svečano otvorenje bilo je 16. rujna 1728. kada je putujući iz Rijeke prema Bakru njome prošao austrijski car Karlo VI., odnosno hrvatski kralj Karlo III., po kome je prometnica i dobila ime.

Temeljem mira u Rastattu 1714. godine car Karlo VI. dobio je španjolski dio Nizozemske, Milano, Napulj i Sardiniju, a kako je put na Sredozemlje kroz Crno more bio zatvoren sve do sredine XIX. stoljeća, riječni promet Dunavom, Savom i Kupom, a onda cestom do Rijeke ili Bakra, postao je životno važnim za Monarhiju iscrpljenu ratovima.

s023aPrikaz Karolinske ceste kod Mrkoplja na crtežu Antuna Matije Weissa

Na Karlovoj cesti radilo se, međutim, i nakon svečanog prolaska carske svite. Kako nam je to poznato! Svjedoči o tome inženjer Weiss. On u lipnju 1730. godine podnosi izvješće o nastavku radova koji su godinu dana ranije bili obavljenina neotvorenoj cesti od Rijeke i Bakra do Karlovca. Posao je bio mukotrpan, jer se cesta gradila područjem koje je do tog vremena (…) kao nemoguća stvar smatran, ali Weiss je, kako sam piše, uz teške i gorke muke više puta propješačio i promatrao sve u nadi da će pronaći trasu po kojoj bi uz što manje rada i troškova probio cestu. Weissov napor bio je uvjetovan brojnim razlozima, ali najviše novčanom oskudicom. Proračun od 70 tisuća forinti za gradnju cijele trase nije ni izdaleka bio dostatan, a dodatna sredstva koja je tražio nisu pristizala. Njegova carsko-kraljevska milost, Karlo VI., čiji su lik Riječani stavili na gradsku uru, nije udovoljio traženju da sudjeluje sa 60 tisuća forinti u izgradnji ceste od Karlovca do mora, jer novca za tu namjenu u državnoj blagajni nije bilo čak i u slučaju da je riječ o nečem neprijeporno korisnom, poručio je monarh svome inženjeru Antunu Matiji Weissu.

Od Karlovca do Rijeke za tri dana
Cesta je bila i preuska i mjestimice prestrma, ispirana obilnim kišama, šibana vjetrom i zasipana debelim snježnim pokrovom, te se njome nije udobno putovalo, pa bi roba često pokvarena stizala do odredišta. Visoki troškovi održavanja bili su dodatna teškoća.Karlova cesta vijugala je visovima Gorskog kotara. Od obale se uspinjala prema Hreljinu i Zlobinu te odatle prema Benkovcu gdje je dosegla 881 metar nad morem, potom se blago spuštala do Fužina, onda opet uzdizala do svoje najviše točke između Belog Sela i Brestove Drage (970 metara) ponad Sungera i Mrkoplja. Između Poljičke Kose i Starog Laza Karolinska cesta se ponovo penje na više od 900 metara, a nakon toga teren se postupno snižava prema Ravnoj Gori, Staroj Sušici i Vrbovskom te dalje put Bosiljeva, Vodene Drage, Novigrada na Dobri i Dubovca doseže Karlovac.

s023bKarolinska cesta na prijevoju Peć iznad Hreljina

Weiss je početkom 1736. godine opisao svoj graditeljski pothvat priloživši 12 zemljovida koji su prikazali čitavu dužinu Karoline, od Rijeke i Bakra do Karlovca. Navodi kako se ovom cestom, nazvanomVia Carolina Augusta, stizalo tada od Karlovca do Rijeke za tri dana, a kočijaši su na putu imali ispašu i jeftinu konjsku prehranu.

Prvotno oduševljenje Karlovom cestom uskoro je stišano jer je, kako se tvrdilo, pravac preko planina jako nesretno odabran, a spustovi tako neravnomjerni i najčešće tako veliki da samo tovarne životinje i lako natovarena kola mogu preko njih preći, a i one tek uz uporabu, čas dodatne zaprege, čas kočnica.

U doba vladavine Marije Terezije (1740. – 1780.) nije se odustajalo od zamisli boljeg povezivanja zaleđa s Jadranom. Carica je unaprijedila manufakturu i trgovinu te reorganizirala upravu. U Varaždinu je 7. srpnja 1767. Osnovala Hrvatsko kraljevsko vijeće(Consilium regium) za upravne i gospodarske poslove, što se smatra osnivanjem prve hrvatske zemaljske vlade, jer je do tada takve poslove vodio ban sa Saborom. Unutar Vijeća bio je posebni odjel koji se bavio osnivanjem manufaktura, kao i odjel za reguliranje rijeka i njihovo osposobljavanje za plovidbu. 

Karolina_2

Da je cesta, i to Karolina (prethodnica Lujzijane), udarila temelje hrvatskoj državi, ali i još puno toga drugog, pronašao sam ovdje.

Lujzijana_9_Pocetak karoline i LujzijaneStajao sam prvi put ovdje, na simboličkom početku dviju starih cesta Karoline i Lujzijane, prije skoro tri godine. A ceste će biti ovdje i kad mene odavno neće biti.

Karolina – Uvod
Dakle, kako stoje stvari s vremenskom prognozom, sutra krećem u facebook osvajanje Karoline, mitske ceste između Karlovca i Bakra, odnosno Rijeke. Plan je da se polako (autom, biciklom, pješke) krećem Karolinom, identificiram ostatke ove prastare ceste prema moru i da sve što vidim i doživim u realnom vremenu tekstom i slikom objavljujem na fejsu. (Problem može biti jačina signala na pojedinim dionicama ili susreti s vukovima i medvjedima. Pogotovo između Bosiljeva i Stubice). Želja mi je da i oni koji ostaju doma ili u svom uredu mogu virtualno također putovati jednom od naše četiri (Karolina, Lujzijana, Jozefina i Rudolfina) stare ceste prema moru. Oni jačeg interesa mogu u ruke uzeti knjigu “Starim cestama do mora”. Isto tako bih želio da interaktivno dobijem i povratne informacije, razmišljanja ili čak želje da se nešto posebno pogleda, fotografira ili slično. Što se uključi veći broj ljudi, tim bolje. Ipak je to samo igra. Držite mi fige !

Karolina (4)
Makar je Karolina kretala iz stare karlovačke zvijezde – renesansne utvrde osnovane 1579.g., Karlovčani su zgodno obilježili početak starih cesta Karoline i Lujzijane ovim obeliskom.

Karolina_4

Karolina (6)
Mala pomoć za snalaženje u prostoru. *Prva dionica Karoline. 

Karolina_6

Karolina (10)
Ipak sam se vratio na Karolinu. Kod ulaza u karlovačko groblje stoji kuća nekadašnje mitnice, gdje se naplaćivala maltarina za ulazak u grad. Još pred mjesec dana se na njoj mogao vidjeti dio mehanizma za podizanje rampe (prema autorima knjige SCDM). Danas nema više ničega.

Karolina_10

Karolina (14)
Karolina između Karlovca i Novigrada na Dobri.

Karolina_14

Karolina (19)
A onda na jednom zavoju Karoline spektakularan prizor; Novigrad na Dobri.

Karolina_19

Karolina (22)
Jedan od najljepših prizora na Karolini; stari most preko Dobre i u pozadini Novigrad. Most je vjerojatno stariji od ceste. Ima deset lučnih otvora i dugačak je 122 metra. Nekada davno tuda je 1783. prolazio i veliki car i kralj Josip II. Nekako u to vrijeme je posjetio i Ivanić, kad je naložio da se bedemi moraju zatrpati. Most je, naravno, još uvijek u uporabi.

Karolina_22

Karolina (26)
Nova dionica; od Novigrada do Bosiljeva.

karolina_26

Karolina (34)
Zasluženi ručak u motelu “Dobra” u Jarčem Polju, vlasništvo izvjesnog Željka Kekića, koji u blizini ima veliko, ograđeno !!! imanje s jelenima lopatarima. Objekat je lani obnovljen i vrijedi ga posjetiti, jer je ugođaj uz Dobru uvijek nezaboravan. Između Karoline i Dobre se našla i pilana iz 1934., sada u vlasništvu bivšeg ministra Pavla Miljavca. Njega nisam sreo, ali jesam četiri njegove radnice, koje rade u pilani !!!, ali se nisu htjele fotografirati.

Karolina_34

Karolina (37)
Ako je ovo Protulipa, s druge strane Dobre mora biti Lipa.

Karolina_37

Karolina (60)
Zaboravio sa postaviti kartu ove dionice.

Karolina_60

Karolina (62)
Slijedeći put kad ćete juriti autocestom prema Rijeci, kod sela Osojnika, sjetite se ove slike. Ispod nadvožnjaka, uz kuće, proteže se mala uska Karolina, njena preteča.

Karolina_62

Karolina (70)
Koje zadovoljstvo vidjeti ovaj uređeni rub stare Karoline.

Karolina_70

Karolina (71)
A onda, pred samo selo Stubica, ogromni potporni zid sa skrivenim izvorom vode zvanim Potok.

karolina_71

Karolina (85)
Par kratkih štikleca o Karolini:
- Graditelj Karoline je bio Matija Antun Wiess (1661.-1738.), carski potpukovnik i vrhovni austrijski inženjer.
- Plan je bio da se put od Karlovca do Rijeke može prevaliti za tri (3) dana !!! Ali se u stvarnosti putovalo na tovarnim konjima i volovskim zapregama pet dana.
- Cesta je trebala koštati 70.000 forinti i izgraditi se za dvije ljetne sezone. No, ni 10 godina iza toga nije bila gotova.
- Uz cestu (pogotovo u nenaseljenom Gorskom kotaru) su vlasti morale nekoliko puta naseljavati Vlahe, pa čak i Čehe.
- Na Karolini su najveći i najznačajniji spomenici most na Dobri ispod Novigrada i ostaci neobičnog mosta (fajeri) između Brestove Drage i Slavice.
- Karolina je nekoliko puta bila na više mjesta preložena i skoro 50 godina je bila jedina veza Primorja sa zaleđem.

Karolina_85

Karolina (86)
Prvi dio rute, od Vrbovskog do Mrkoplja. Treba posjetiti dvorac Staru Sušicu i još ponešto. Javim čim nađem nešto zanimljivo.

karolina_86

Karolina (87)
Na ovom je mjestu na Dobri u Vrbovskom 1735.g. bio izgrađen most na Karolini, ali je srušen za II sv. rata, pa je izgrađen ovaj betonski.

karolina_87

Karolina (88)
Nekad je na Karolini bilo puno ovakvih kuća. Sad su već rijetkost. Kao i ova u Senjskom Vrbovskom iz 1877.g., što se može lijepo pročitati iznad vrata. Upoznao sam i gosp. Hiblera, suvlasnika ove kuće. Od njega sam čuo i kratku životnu priču o sinu, o radu u tvornici namještaja, o stricu koji je 70-tih uredio kuću i još dosta toga.

Karolina_88

Karolina (91)
Stara umorna cesta. A ceste su toliko neprimjetno, a tako važno ljudsko tkanje. One su naše žile. Ne vidimo ih, ali bez njih ne možemo.

Karolina_91

Karolina (92)
Od njenih prvih dana, sredinom 18. st., Karolinom se prevozilo drvo. Kao i danas, samo tada je to bilo volovskim i konjskim zapregama. Kirijaši su tako zarađivali svoj teški kruh stoljećima. Kirijašenje je bila životna egzistencija naraštaja Gorana.

karolina_92

Karolina (94)
Na ulazu u Staru Sušicu je jedan od rijetkih spomena na Karolinu.

karolina_94

Karolina (95)
Stara Sušica. Reminiscencije na Lavala Nugenta, nekad moćne figure hrvatske politike, a danas mu traže kosti po njegovom nekadašnjem mauzoleju na Trsatu. Preporučam proguglati to ime.

Karolina_95

Karolina (102)
Ako se netko pitao otkud Ravnoj Gori ime, prilažem ilustraciju. Barem za prvi dio imena.

Karolina_102

Karolina (105)
Tako miran i sunčan dan. Jedva prolazi pokoji auto. Ali nije uvijek ovdje tako bilo. Prije izgradnje Karoline su ovim puteljkom ili lazom prolazili Turci u pljačkaškim pohodima na Kranjsku. A iza njih su ovdje u Starom Lazu hajduci pljačkali putnike na Karolini da je morala intervenirati i carica Marija Terezija.

Karolina_104Kućica u cvijeću.

Karolina (109)
Mrkopalj je bio u 18.st. najveće i najznačajnije mjesto na Karolini, a od 1785. uživa i povlastice slobodnog kraljevskog trgovišta. Danas ima oko 1.400 stanovnika.

Karolina_109

Karolina (110)
Na ulazu u Mrkopalj se napušta Karolina prema Begovom Razdolju, najvišem hrvatskom naselju (1078 m). Nažalost, nisam uzeo skije.

Karolina_110

Karolina (113)
24.veljače 1944. se ovdje, na Matić poljani, smrzlo u snježnoj mećavi 26 nesretnika.

Karolina_113

Karolina (114)
To sam pročitao na kraju puta !!! I to baš sada kad se gladni medvjedi bude iz zimskog sna.

karolina_114

Karolina (118)
Crkve su stožerne točke svakog mjesta, pogotovo malog kao Mrkopalj. Ovo je crkva Majke Božje od sedam žalosti iz 1854.g.

Karolina_118

Karolina (119)
Današnja druga etapa Mrkopalj – Fužine.

karolina_119

Karolina (125)
A onda na prijevoju Slavica ovaj kamen iz 1820.g. Visina 985 m. To je bila granica općine Sunger.

karolina_125

Karolina (126)
Odmah iza prijevoja ostaci sela Gornja Slavica. Prve kuće su građene 1788., ali je selo spaljeno u II svj. ratu. Ime je dobilo po gostioničarki Slavici. Ne znam kad je živjela i kako je izgledala, ali je očito bila faca kad je ostavila ime cijelom selu.

Karolina_126

Karolina (132)
O Fužinama se može puno reći i napisati. U ovom kontekstu spomenimo tek da su Fužine oduvijek bile glavno odmorište Karoline. Danas se Fužine uređuju i čiste, a na ulicama vlada užurbana atmosfera obasjana suncem. Super je !

Karolina_132

Karolina (134)
Premda nije na Karolini, ostatak Vicićevog mosta u Ličkom polju je prekrasan primjerak cestovnog graditeljstva. Mnogi mi neće vjerovati, ali sve više uočavam da se i na cestama, a pogotovo mostovima može itekako izraziti ono najljepše što čovjek može stvoriti. Sjetite se samo ćuprije na Drini, kao sublimata ljepote, a potom Andrićeva romana o njoj.

Karolina_134

Karolina (137)
I tako sam na Zlobinskom brdu ili prijevoju (915 m) napustio Gorski kotar.

Karolina_137

Karolina (143)
Zbog ovog se isplatilo izgubiti. Impresivni potporni zid koji se posebno dobro vidi iz Vinodolske doline.

Karolina_143

Karolina (145)
Suzanova cesta je potpuno napuštena i vrlo često je obični kozji put. Ali se ponekad ukažu maestralni dijelovi poput ovog zavoja čiji se ogromni potporni zid vjerojatno može dobro vidjeti iz Križišća.

Karolina_145

Karolina (146)
Vratio sam se Suzanovom cestom s gornje strane do ovog mosta usred ničega.

Karolina_146

Karolina (147)
Stari grad Hreljin je u blizini Karoline. Iako sam puno puta prošao ispod njega na putu za Krk, sada sam se iznenadio njegovom veličinom. Pogled s njega na Krk, Kvarner i Rijeku je prekrasan.

Karolina_147

Karolina (149)
Sv. Kuzam iznad Bakra. Predzadnja stanica na Karolini. Krak do Rijeke ću obaviti nekom drugom prilikom.

Karolina_149

Karolina (151)
I evo me u Bakru, gradu toliko starom da bih trebao par megabajta prostora da nešto o njemu kažem.

Karolina_151

Vodeni planovi i morske ideje
Carica je nastavila merkantilističku politiku Habsburgovaca. Nakon što je njezin otac Karlo VI. Osnovao Privilegiranu orijentalnu kompaniju, čiji je cilj bio razviti vanjsku trgovinu osobito s Turskom, koja je dvadesetih godina XVIII. stoljeća postala glavnim kupcem austrijskih proizvoda, Marija Terezija je dopustila da se nizozemskim kapitalom ustanovi i Privilegirana kompanija Rijeka-Trst (1750. – 1828.) s glavnim sjedištem u Rijeci, a potom i Temišvarska kompanija. Sve snažnija proizvodna djelatnost zahtijevala i dobro uređene trgovačke veze. One su se mogle ostvarivati snaženjem riječkog prometnog pravca, odnosno uređenjem te gradnjom novih putova.

s024Potopljen Carev most na trasi stare Lujzijane kod Mrzlih Vodica za sušnih ljetnih mjeseci izranja iz Lokvarskog jezera

Tršćanska luka, koja je kao i Rijeka, proglašena slobodnom, bila je glavno pristanište za austrijske nasljedne zemlje uglavnom zbog sigurnosnih razloga, ali i stoga što je trasiranje trgovačih putova bilo jednostavnije nego kroz Gorski kotar. Kada je, međutim, minula ratna opasnost, riječki prometni pravac počinje dobivati na važnosti. Karolinska cestapotvrdila je ovu važnost, ali i odluke Beča koje su bile uvjetovane gospodarsko-političkim prilikama u Monarhiji. Godine 1779. Rijeka će postati Corpus separatum i biti prisajedinjena Ugarskoj. Time će njezin položaj biti dugoročno određen i politički i gospodarski. Ovom odlukom Rijeka nije bila formalno-pravno izdvojena iz Hrvatske, zbivanja će pokazati kako je riječka autonomija izdvojila grad i otvorila jadransko pitanje oko kojega će biti gospodarskih, političkih, čak i ratnih sporenja do okončanja Drugoga svjetskog rata. Bilo kako bilo, riječko-tršćanski spor oko prvenstva na Jadranu krenut će smjerom koji hrvatski domoljubi nikako nisu htjeli. Luka Rijeka privući će ugarske trgovce, osnažit će se riječki prometni pravac.

karolina_Partner za nocNa kraju: Našao sam si partnericu za noćenje i želim vam svima laku noć.

Akcijsko društvo za regulaciju riječnih tokova od Karlovca do Ladešića i Broda na Kupi te za gradnju ceste do Rijeke, odnosno Bakra i Kraljevice, osnovano 1801. godine, okupilo je ugledne dioničare, među kojima je bio i zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac. Njihova smjela nastojanja da poboljšaju plovnost Kupe u Gorskome kotaru završila su neslavno i za njih financijski pogubno. Prema pisanju bečkog Patriotskog dnevnika u veljači 1805. godine zanimljiva su bila i razmišljanja o neposrednom plovnom povezivanju Kupe s – Bakarskim zaljevom. Bio je zamišljen plovni tunel u dužini od oko 25 kilometara, koji će od Broda na Kupi stići do Hreljina na 200 metara nad morem, a odatle bi se lađe dizalom spuštale do Bakra! Međutim, nakon što su uvidjeli da takav poduhvat zahtijeva višegodišnji rad, te da bi isti kada bi bio konačno i dovršen, plovidba brodova na rijeci zbog nepovoljnih godišnjih dobi i vremenskih prilika često bi bila prekidana (…) a pored toga bi tek manjem dijelu stanovništva osigurala zaposlenje i prehranu, Maksimilian Vrhovac i drugi akcionari odustali su od vodenih planova i morskih ideja te su se okrenuli gradnji nove ceste od Karlovca prema Rijeci.

Serbus i najte kaj zameriti.

Follow Zdenko’s Corner on Facebook !

Share



Tags: , ,



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

2 komentara to “Karolinom do mora”

  1. Comment by Erik:

    POSTOVANI., ZDENKO
    PLANIRAM SE UPUTIT U 6 MJ KAROLINOM NA OTOK KRK. ZANIMA ME DALI JE CESTA U POTPUNOSTI ASFALTIRANA JER CU BITI NA CESTOVNOM BICIKLU. VEC DANIMA PROUCAVAM RUTE (KAROLINA,LUZIJANA) TE CITAJUCI VAS BLOG CINE MI SE NEVJEROVATNE.

    ISKUSNI SAM BICIKLIST AKTIVNO SE BAVIM BICILIZMOM DESETAK GODINA, TE RADI SNALAZENJA, DALI MI JE JEDNOSTAVNIJE ICI KAROLINOM ILI LUZIJANOM DO KRKA. KOJA BI BILA VASA PREPORUKA POSTO CE MI BITI OVO PRVO PUTOVANJE DO MORA.

    KRENUO BI IZ ZAGREBA SA JEDNIM NOCENJEM U VRBOVSKOM TE BI SUTRA DAN NASTAVIO PREMA KRKU.

    UNAPRIJED ZAHVALJUJEM

    ERIK
    UNAPRIJE VAM ZAHVALJUJEM

  2. Comment by Zdenko:

    Lijepi pozdrav Erik!
    Kao sto se moze vidjeti iz karte, obadvije ceste se spajaju bas u blizini Vrbovskog. Preporucio bi da idete Karolinom do Vrbovskog, mozda cak do Delnica. Odmah iza Delnica mozete skrenuti prema Crnom Lugu. Iza Crnog Luga, kod Mrzlih Vodica, cete doci na Lujzijanu. Po toj cesti onda dodjete do vrha Gornjeg Jelenja, pa se spustite prema moru i otoku Krku… nece vam biti zao…

    Ovdje je link na moj blog (http://zkahlina.ca/cro/?p=19278), gdje opisujem voznju biciklom upravo po toj dionici, jedino ja sam se na Gornjem Jelenju okrenuo prema natrag… isao sam preko Fuzina nazad u Delnice. Ova staza mi se toliko svidjela, da ovog proljeca planiram ponoviti tu voznju… Ceste su u potpunosti asfaltirane. Jedino danasnja trasa tih starih cesta ne sljedi u potpunosti one orginalne ceste, pa se ponegdje spominje da nisu asfaltirane… ali misli se samo na originalnu, staru cestu.

    Lijepi pozdrav,
    Zdenko

Leave a Reply