Gornjogradska dvorišta
digg del.icio.us TOP
  Posted November 24th, 2017 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | Jos nema komentara

Purgerska nostalgija

Sastavio: Zdenko Kahlina

‘DVORIŠTA’
Kad god došli u Zagreb, starogradska jezgra Gornjega grada je mjesto koje morate posjetiti, a nađete li se tu sredinom srpnja kulturno-turistička atrakcija ‘Dvorišta’ događaj je koji jednostavno ne smijete propustiti! Projekt ‘Dvorišta’ nudio je i ove godine niz dobrih razloga za uživanje u ljepotama Zagreba i njegova Gornjeg grada. Prošlog ljeta bilo je to najzabavnije zagrebačko događanje s dušom…

IMG_8591

Već treću godinu zaredom organizatori su pozivali sve zainteresirane da dođu do Gornjega grada i otkriju njegova dvorišta, te namjerno nisu najavili programe do pred sam početak, jer nisu željeli da se ‘Dvorišta’ pretvore u festival. Ovdje ću pokušati ukratko opisati neka od tih Gornjogradskih dvorišta koja smo moje malo društvo i ja obišli u toku jednog poslijepodneva. Gornji grad je te večeri bio bio prepun, turisti su uživali, a i ja sam se osjećao kao turist iako sam rođen u Zagrebu. Neki su mi rekli da prava gužva počinje tek poslije 22 sata, ali s obzirom na naše godine mi nismo mogli tako dugo ostati na Gornjem gradu. Za cijeli obilazak trebalo nam je samo oko dva sata.

Doživite Dvorišta!
‘Pravo urbano cool događanje s dušom’, ‘Projekt kakav Zagreb još nije imao’ samo su neki od superlativa kojim su mediji otpočetka pratili ovu manifestaciju, ali su zasigurno posebno vrijedne bile nebrojene pohvale samih posjetitelja, koji svoje komentare upisuju u knjige dojmova i dijele društvenim mrežama poput ‘Osjećam se kao turist u vlastitom gradu’, ili ‘Pohvala na svježoj ideji i organizaciji’. A o atraktivnosti i uspjehu manifestacije puno govore i dvije prestižne nagrade za najkreativniji i najinovativniji projekt u hrvatskom turizmu.

DVORISTA_TKO_PJEVA

Dvorišta – Svako ima svoju priču
‘Dvorišta’ pričaju priče o prošlosti Gornjega grada. A svako dvorište uistinu ima samo svoju priču i kroz te priče i Zagrepčanima i sve brojnijim gostima Bio je predstavljen grad Zagreb kakav još nisu doživjeli! Tijekom deset nezaboravnih dana (od petka 15. Do nedelje 24. Srpnja) posjetitelji su imali jedinstvenu priliku zaviriti iza fasada nekih od najljepših zagrebačkih palača i doživjeti čarobne ambijente ovih jedinstvenih gornjogradskih prostora. No čekalo ih je tu i puno dobre urbane zabave, jer su se u dvorištima mogli osvježiti slasnim zalogajima, osvježavajućim gutljajima i dobro se zabaviti uz prvorazredne glazbene izvođače i žive svirke od jazza i klasike do popa.

IMG_8592

Gosti su tu mogli otkriti neke od najljepših privatnih i javnih vrtova i dvorišta gornjogradskih palača na sjevernom potezu Gornjega grada: prekrasno dvorište s bunarom palače Balbi u Demetrovoj 11, čarobni vrt Državnoga arhiva palače Erdödy-Drašković u Opatičkoj 29 ili malo intimno privatno dvorište obitelji Milovac u Opatičkoj 19.

U ulaznom atriju i zelenom skrivenom vrtu Mletačke 8 uživali smo u jedinstvenom ambijentu okruženi skulpturama slavnoga hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, a u dvorištu Basaričekove 11 u kojemu je sniman najzagrebačkiji od svih filmova – remekdjelo Kreše Golika ‘Tko pjeva zlo ne misli’ doživjeli smo dašak dobrih starih vremena te kao u doba gospona Fulira, mogli smo se osvježiti uz gemišt i zabaviti uz starogradske popevke.

IMG_8594

Ove godine novitet je bilo otvorenje je lokaliteta Hrvatskoga instituta za povijest u Opatičkoj 10 u kojemu je sniman još jedan antologijski hrvatski film – ‘Glembajevi’ Antuna Vrdoljaka. Ova lokacija posjeduje čak dva dvorišta: svečani ulazni vrt s najljepšom kovanom ogradom na Gornjem gradu slavnoga zagrebačkog arhitekta Hermana Bolléa, te ružičnjakom i fontanom u sredini, ali i skriveni stražnji vrt ispod monumentalnoga klasicističkog pročelja koje se u zelenim kaskadama spušta prema Radićevoj s prekrasnim pogledom na krovove i zvonike grada Zagreba. Drugi novitet je bilo intimno dvorište kuće Frigan odvjetnika i drugoga zagrebačkog gradonačelnika Vjekoslava Alojzija Frigana, ove godine rezervirano za ljubitelje birane glazbe i šansone.

‘Dvorišta’ su partnerski kulturno-turistički projekt G.A.D. PRODUKCIJE, KATAPULT PROMOCIJE i Turističke zajednice grada Zagreba. Program manifestacije održava se uz potporu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba u sklopu programa ZgKUL. Za vrijeme trajanja ove manifestacije ‘Dvorišta’ su bila otvorena za posjetitelje svakim danom od 18 do 24, a ulaz u sva dvorišta je bio slobodan.

IMG_8595

Palača Balbi, DEMETROVA 11
Staroslavenski institut, barokna palača i dvorište s jedinim sačuvanim bunarom na Gornjem gradu, među starim Zagrepčanima poznata i kao Balbičina palača nazvana po barunici Korneliji Balbi koja je bila njena zadnja privatna vlasnica, u kojoj je u brojnim trenutcima slobodnoga vremena vezla najljepše ukrašena veziva koja se i danas čuvaju u obližnjem Muzeju grada Zagreba.

Palača Erdödy-Drašković, OPATIČKA 29
Državni arhiv u Zagrebu, čuva najstarije povelje iz povijesti grada Zagreba, u ovoj prekrasnoj palači svoje djetinjstvo provela je hrvatska operna primadona Sidonija Erdödy Drašković, a još sredinom 20. stoljeća u njemu se sušio veš, igrala djeca i trčale kokice.

IMG_8600

Privatno dvorište obitelji Milovac, OPATIČKA 19
Lokacija na kojoj je rođen skladatelj i violončelist Rudolf Matz, na kojoj je živjela velika ljubav slavnog hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog Hedviga Ban te na kojoj je prema legendi nastala prva hrvatska opera ‘Ljubav i zloba’.

‘Tko pjeva zlo ne misli’, privatno dvorište, BASARIČEKOVA 11
Dvorište u kojemu je sniman najzagrebački među svim filmovima – kultni film ‘Tko pjeva zlo ne misli’ Kreše Golika s vječnim likovima Ane, Franje, Mine, gospodina Fulira i malog Perice.

Atrij Muzeja grada Zagreba, OPATIČKA 20
Polovinom 17. stoljeća nastojanjima grofa Gašpara Draškovića sagrađen je na ovoj lokaciji, na zemljištu koje je poklonio Gradski magistrat, opatički samostan reda Svete Klare, jedna od najvećih i najznačajnijih građevina tog stoljeća u ovom dijelu Hrvatske. Više od jedno i pol stoljeće klarise su tu živjele u strogoj izolaciji o čemu i danas svjedoči slijepo ulično pročelje s naslikanim prozorima. U spomen na redovnice samostana ulica je u 19. stoljeću dobila naziv koji ima i danas – Opatička ulica. Od 1947. u zgradi s prostranim atrijem i najstarijom sunčanom zidnom urom u Zagrebu nalazi se Muzej grada Zagreba.

Milovac_dvoristePalača Gvozdanović, VISOKA 8

U jednoj od najljepših ulica grada, iza jedne naizgled posve obične fasade, skriva se jedan od najljepših bisera Gornjega grada – građanska kuća obitelji Gvozdanović. U jedinstvenom ambijentu ove palače, posljednja privatna vlasnica Anka Gvozdanović, pijanistica i ljubiteljica umjetnosti, početkom 20. stoljeća priređivala je domjenke, koncerte, plesove i vrtne zabave, a svaki gost u njenu se domu osjećao posebnim, poštovanim i dobrodošlim. Anka Gvozdanović darovala je 1966. godine palaču građanima grada Zagreba pod uvjetom da se ona sačuva kao ambijentalna muzejska cjelina; palačom i zbirkom danas upravlja Muzej za umjetnost i obrt.

Privatno dvorište, RADIĆEVA 54
Nekad Duga, od 1928. Ulica Pavla Radića, glasila je za najživlju trgovačku ulicu Zagreba 19. stoljeća. Malo je poznato da je u prizemlju ove kuće, u ulici koja se tada još zvala i Kipna, stanovao otac Augusta Šenoe, “kaptolski sladopek” Vjekoslav Šenoa, koji je bio priznati majstor slastičar na nadbiskupskom dvoru, kamo ga je pozvao biskup Aleksandar Alagović. Tu je neko vrijeme živio i preminuo hrvatski književnik, ugledni dramatičar i preporoditelj, jedan od utemeljitelja suvremenog hrvatskog kazališta Dimitrija Demeter (1811. – 1872.).

IMG_8598

Serbus i najte kaj zameriti!

Follow Zdenko’s Corner on Facebook !

Share



Tags: ,



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

Leave a Reply