Ljetna pozornica Tuškanac
digg del.icio.us TOP
  Posted October 27th, 2009 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | Jos nema komentara

Nepoznati Zagreb

Filmske projekcije u šumi

Do ljeta bi se trebalo rekonstruirati zapušteno ljetno kino na Tuškancu, koje je početkom pedesetih projektirao Kazimir Ostrogović
Mene uz ovo kino vežu uspomene iz djetinjstva, kada sam se zajedno sa dečkima iz  mog kvarta (Kraljevec, Tuškanac) švercao na ljetnu pozornicu kina“Sloboda“ na Dubravkinom putu. Prošlog ljeta svratio sam na to mjesto, da se i sam uvjerim kaj je još ostalo od ljetnog kina na Dubravkinom putu.
Kako sam i očekivao sve je obraslo drvećem, tj. pravom prašumom. Prije nekih mjesec dana su onaj “šoder” parking ispred tog ljetnog kina koji se nije naplačivao pretvorili u parking za naplačivanje. Prije je taj “Šoder” parking bio u vlasništvu Hrvatskih šuma i zato se nije plačalo za parking. Na žalost gradski oci su popustili pred višegodišnjim pritiskom ZG holdinga i to je sad vlasništvo ZG holdinga.. i sad se naplačuje parking. Osim toga posjekli su tu šumu u ljetnom kinu… da li će se obnoviti kino to se ne zna.

U središtu Zagreba, na nekoliko minuta od Dežmanova prolaza i kina Tuškanac, usred šume na Dubravkinu putu nalazi se zapušteno ljetno kino Tuškanac. To kino je rađeno prije ravno 55 godina prema projektu arhitekta Kazimira Ostrogovića, koji je zaslužan i za zgradu Poglavarstva Grada Zagreba. Gradonačelnik Milan Bandić, koji je u tome Poglavarstvu prije koji dan bio domaćin predstavljanja monografije o Ostrogoviću, već nekoliko godina najavljuje obnovu ljetne pozornice.

Ljetna pozornicaNajprije je to trebalo biti do kraja 2007. godine, a sada je, kako saznajemo, u prioritetnim investicijskim planovima u kulturi za ovu godinu. Potvrdio nam je to i Duško Ljuština, zadužen za kulturu u Gradskom poglavarstvu, te je sa sigurnošću rekao da će posjetitelji ovo ljeto na Tuškancu gledati filmske projekcije.

ljetno_kino2»Na uređenju ljetne pozornice se užurbano radi, prikupljaju se dozvole, projektira se i dogovara, a za dvadesetak dana počinju radovi«, rekao nam je Ljuština, naglasivši da je to dio šire akcije u gradskoj četvrti Gornji grad, u sklopu koje će se urediti sportski tereni u blizini pozornice te zeleni perivoj i šetnica. Hoće li se ljetni kino urediti po Ostrogovićevom projektu? »Rekonstruirat će se ono što se može rekonstruirati, a to je zapravo sve – gledalište, kabina za opremu i projekcijski zid«, odgovara Ljuština. Još se ne zna kakav će biti program niti tko će ga voditi, ali Ljuština kaže da će se pozornica zasigurno koristiti i za druge, scenske, sadržaje, a ne samo za filmske projekcije.

ljetno_kino1Dok je ljetna pozornica bila aktivna, kako su nam potvrdili i Ivan Ladislav Galeta, i Nada Premerl i Hrvoje Turković, bila je jako popularna. U to je vrijeme odlazak u kino bio omiljen način provođenja slobodnog vremena (alternative nije baš ni bilo) pa su i dvorane tadašnjih kina bile pune posjetitelja. Potvrđuje to i vijest iz Narodnog lista iz 1953. godine, prema kojoj je u pola godine u Hrvatskoj zabilježeno čak milijun kino posjetitelja.

Godinu poslije, točnije, 6. srpnja 1954., Narodni list javlja da je otvoreno ljetno kino na Tuškancu. Turković se sjeća da su na repertoaru bili filmovi s redovitog programa Kinematografa, a Nada Premerl da je atmosfera amfiteatralnog kina okruženog šumom bila izvrsna.

ljetno_kino4Ostrogovićev tim, u kojem je bila i njegova supruga Božica Ostrogović, dobio je prvu nagradu za rad koji je imao nešto manje od 2500 sjedala te je gledalište orijentirao prema sjeveru. Time se izbjeglo bliještanje sunca za vrijeme dnevnih događanja koja su bila predviđena programom te se pogled posjetitelja usmjeravao prema šumi. Bilo je važno da pozornica što manje košta, ali Ostrogović je ipak bio neugodno iznenađen skromnošću realizacije. Žalio se na nedovoljnu i neadekvatnu osvijetljenost koja ostavlja, kako je pisao, sablasan dojam. No, Nada Premerl se sjeća da je ta slaba rasvjeta u šumi zapravo doprinosila ukupnoj romantičnoj, a ne sablasnoj atmosferi.

ljetno_kino3Čišćenje zapuštena kina

Filmski stručnjak i multimedijalni umjetnik Ivan Ladislav Galeta nekoliko je projekata posljednjih godina realizirao u zapuštenom Tuškancu. Sa suradnicama je uredio zaraslo gledalište i pozornicu te je nekoliko godina kao velik poklonik Jamesa Joycea tamo obilježavao Bloomsday uz projekcije eksperimentalnih filmova. Upravo je o Galetinu čišćenju kina Ana Hušman napravila video zapis koji se prikazivao na oštećenom ekranu kina. Kao prednosti kina Tuškanac Galeta ističe dobru akustičnost i mogućnost ambijentalnoga gledanja filma. Na ljeto bi se u to mogla uvjeriti i šira publika, ako se ispune obećanja i Zagreb ponovno dobije makar jednu filmsku pozornicu na otvorenome. 
Barbara Matejčić
Serbus i najte kaj zameriti.

Sastavila: Barbara Matejčić

Share



Tags:



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

Leave a Reply