Razvoj tramvaja u Zagrebu
digg del.icio.us TOP
  Posted December 26th, 2017 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | 5 komentara

Purgerska nostalgija

Sastavio: Zdenko Kahlina

Razvoj tramvaja u Zagrebu
Teško mi se naviknuti na ove današnje šarene. Sjećam se još onih starih sa drvenim sjedalicama kojima su se vrata otvarala s nekim kolom koje je bilo kod vozača. Nejasno se doduše toga sjećam, trebao bi posjetiti tehnički muzej i prisjetiti se malo kako je to točno izgledalo.
Zagrebacki_TramvajRedoviti tramvajski promet odvija se na 116.346 m pruga, na kojima je svaki dan u prometu 184 tramvajskih motornih kola i 84 prikolice. Ukupna je dužina pruga na 15 linija dnevnog prometa 148 km, a na četiri noćne linije 57 km. Skretnica je u gradu 174, a tramvajskih stajališta 255. Svake godine se tramvajima u Gradu Zagrebu preveze oko 204,500.000 putnika.   

8zq5Tramvaji su smješteni u dvije remize. Trešnjevačku remizu pokriva 9213,11 m kolosijeka, od kojih je 28 za parkiranje i 87 skretnica. Za promet se svaki dan priprema šest tipova kola, jedan tip prikolice, radni i teretni tramvaji. Remiza u Dubravi ima 8130,98 metara tračnica s 27 kolosijeka i 61 skretnicom. Iz te remize u promet svaki dan izlaze tri tipa tramvaja i jedan tip prikolice. (izvor: www.zet.hr).

Godine otvaranje pruga:

1911=Jelačićev trg-Mirogoj
1928=Branimirova
1931=Gupčeva zvijezda-Vlaška
1945=Mihanovićeva
1947=Jagićeva/Jukićeva
1946=Mislavova
1948=Mihaljevac
1949=Vukovarska-Heinzelova
1950=Žitnjak
1961,1962=Šubićeva-Držićeva
1963=Borongaj
1979=Sopot
1985=Sopot-S.most
1987=Horvaćanska-Jarun
1990=Savišće
2000=Prečko, Dubec

 Razvoj tramvajske mreže u Zagrebu od 1891.-2000. godine:

Tramvaj_Maps

 Tramvaji u Zagrebu kroz godine:

Razvoj tramvaja s pripadajućim nadimcima 
  1. 1.      Konjski tramvaj: 1891 imao je vozni park od 10 otvorenih i 6 zatvorenih kola. Vozni park je do 1910. godine porastao na ukupno 38 kola, a neka zatvorena kola su još do 194x. godine vozila u Velikoj Gorici.

-         otvorena kola: zatvorena kola: Konjski tramvaj: 1891 imao je vozni park od 10 otvorenih i 6 zatvorenih kola

otvorena kola:

Konjskiotvoreni (iz ZET monografije)

zatvorena kola:

konjskizatvoreni(iz ZET monografije)

vozni park je do 1910g. porastao na ukupno 38 kola, a neka zatvorena kola su još do 194neke g. vozila u Velikoj Gorici.

1910 g. konjski tramvaj zamijenjen je električnim: 28 motornih kola proizvodnje Ganz-Mavag. Tramvaji vozili do 1930-ih godina kada su pregrađeni u prikolice tzv. Pagode

ganz1910(iz ZET monografije)

3. 1911. godine vozni park je pojačan sa još 7 motornih kola proizvodnje Ganz-Mavag, ali s jačim motorima i tračničkim kočnicama za mirogojsku prugu. Neki od njih su pregrađeni u teretne tramvaje, a dijelovi drugih su iskorišteni za izgradnju nekoliko M-24 tramvajskih motornih kola. Tih 35 Ganzova vukli su otvorene prikolice napravljene pregradnjom otvorenih kola konjskog tramvaja i prikolice proizvedene u Einzehutovoj tvornici u Zagrebu.


ganz1911(iz ZET monografije)

4. M-22: motorna kola proizvedena u ZET-u. Projektirao ih je dipl. ing. Dragutin Mandl. Imala su drveni kostur i vozila su po Zagrebu oko 30 godina.

m-2236(iz ZET monografije)

5. M-24:

- na sljedećoj slici vidi se razlika između M-22 i M-24. Na lijevom dijelu slike, u vožnji prema Mihanovićevoj, nalazi se M-24 gb. 49, dok M-22 gb. 41 vozi desnom stranom slike prema Branimirovoj. Zbog razlike u duljini tramvaja M-22 ima kraći bočni prozor i oštriji kut zakošenja. Razlika u međuosovinskom razmaku na ovoj se slici nažalost ne vidi.

Dio_Ilice3M-24 kakav je izgledao sredinom 60-ih takav je sačuvan i do današnjih dana.

M22(iz ZET monografije)

Tip M-24 kako je izgledao sredinom 60-ih i kao takav sačuvan do današnjih dana, sada: muzejski (od Tehničkog muzeja), ZET-ov turistički i (žuti) teretni (njihove prikolice su pagoda, košakova prikolica i teretne).

s5000302nl6Tip 100,prototip,prerađeni M-24 tramvaj sa skraćenom karoserijom TMK 101.(više ne postoji)

100yp9Tip 101, stojadin, 2-osovinski đuro (odgovarajuća prikolica je tip 591).

8zq5Tip 200, stari zglobni đuro (više ne postoji).

Tip 201, bik, 4-osovinski đuro (odgovarajuća prikolica je tip 701).

borongajfn4Tip 301, ČKD KT4, katica, zglobni češki.

s5000330fz7 Tip 401,ČKD T4,čekadejac, Tatra

s5000553tp4Tip 900,tenk,ĐĐ,6 osovinac.

pa087858bg1 (Ivan T-101)

 Tip 901, Duewag GT6, Genšer

3ji8

Tip 901 (ili 941?), Duewag GT6 M, Genscher s klimom, noviji Genscher, Mannheimer

gt6mannheimeruiliciuc6

Tip 2100,Nova sedamnaestica.

s5000566lq0

Tip 2200, niskopodni, novi tramvaj, Ze-Ko

s5000603mp0 

Serbus i najte kaj zameriti.

Follow Zdenko’s Corner on Facebook !

Share



Tags:



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

5 komentara to “Razvoj tramvaja u Zagrebu”

  1. Comment by šime:

    izvrsno… hocemo jos takvih blogova o starom zagrebu!

  2. Comment by Terry:

    Hi!, I am visiting your site yet again to see more of your updates. I found this which I have thought about and simply had to com­ment a lit­tle – thank you for all your effort. Please keep up the great work your doing!

  3. Comment by Karlo:

    super… vozio sam se čehom kad sam bio s mamom u Zagrebu. Volim tramvaje!

  4. Comment by Prof.Jurica Grakalić Dr.h.c.:

    Evo nekih crtica iz mog djetinjstva vezanih za “trajban”, “tresku”.

    PRVA Naime kako sam stanova u Derenčinovoj ulici (presijecala je Šubićevu i ul Soc.rev. sve do Ul Anke Butorac), tramvaj (radilo se o modelu M-24) je prolazio nekadašnjoma ulicom Socijalističke revolucije (današnjom, ponovno, Zvonimirovom), no nama klincima je bila najzanimljivija 2(dvojka), koja je imala okretište ispred Tvornice ulja “Zvijezda” (tu je završavala Branimirova ulica). Na zadnjoj stanici, prije podvožnjaka na Držićevoj izašli su svi putnici, pa su tramvajci prazni tramvaj tu okretali. E tu smo onda mi, fakini, imali svoju “zabavišku”. Tu smo znali izluditi tramvajce, koji su okretali skretnice, premiještali prikolicu otraga a motorno vozilo naprijed, presjedali na vozačko mjesto, dizali i spuštali liru (trolu), katkada i ručno gurali prikolicu. I kad su sve to napravili i tramvaj trebao krenuti natrag prema glavnom kolodvoru, e onda smo mi preuzeli, što bi rekli drugovi “icijativu”. Skriveni iza obližnjih grmova dojurili bismo, đipili na “pulfer” iliti pulac, potegnuli debeli štrik i spustili liru. Jasno “trajban” je stal i prije neg je kondukter skočil van mi smo se razbežali. On bi ponovno dignul liru i čim bi se vratil u prikolicu mi smo opet đipili na pulac, liru spustili i tramvaj bi opet stal. I tak je to natezanje potrajalo kakvih par minuta dok se tramvaj konačno ni udaljil. Često puta nas je znal kondukter nateravati oko tramvaja da bi nas vlovil (da nebi), a vozač je pokušaval tramvaj otfurati. Je, ali nas je bilo više i čim je on sel da bu fural, a kondukter je skočil v prikolicu, mam je neko od nas liru spustil i tramvaj je opet stal. Puno puta je kondukter s torbicom na ramenu za nama trčal pa su mu ispale karte i kinta se rastepla, pak je onda to pobiral (kintu nikad nismo zeli. Tak je to bilo kod Zavrtnice.

    DRUGA Kako sam postao Greenpeace-ovac. U Šubićevoj ulici od Krešića (Krešimirov trg) pa do Socke (ul Soc.rev.) bio je s obje strane lijepi drvored. Saznavši da će ga posjeći zbog izgradnje tramvajske pruge do Kvatrića (Kvaternikov trg), popeo sam se na jedno stablo i cijeli dan nisam htio sići. Toliko sam volio taj drvored. Došli su moji roditelji, skupili se susjedi, prijatelji iz ulice i škole, ali ja nisam htio sići. Na kraju su došli vatrogasci s lojtrom, koji su me skinuli sa drveta i nisam dobil batine od starog. Eto tako sam ja, pedesetih godina prošlog stoljeća, postao “prvi predstavnik Zelenih” na ovom svijetu, a da toga nisam bio ni svjestan ha,ha.

    TREĆA Na tekmu, na Dinamov stadon na Sveticama, se išlo peške ili s treskom. I tak smo se moji bratići i ja u prepunom tramvaju izvana obesili na prozore i stajali na geštelu sve do Kvatrića. A neposredno prije Kvatrića je tramvaj usporil, jer je tam bila stanica, Kad su najemput iz stare radio stanice i okolnih haustora skočili panduri i udri s pendrekima i “poskidali” nas viseće. Ti bokca bratić Nenad i ja smo imali takve kobase prek leđa kaj su se prelevala v svim duginim bojama skoro mesec dana. Drugog bratića Gorana (na žalost je pokojni) je pandur tak “skinul” s prozora da je opal na granitnu kocku između tračnica i rasparal si celu rit (gluteus). Jasno završil je v Zajčevoj bolnici na šivanju. Tekmu nismo vidli ali najveći problem je bil kak reči stricu i teti kaj je bilo. No teta je nekak stvar zgladila da niko ni još dobil porciju doma od starog. Ja nis išel 2 tedna na gimnastiku jerbo me je bilo sram skinuti se da se ne vidiju šljive po plečima. Mama me je nekak ispričala kod učitelja. Nikad se više nismo vešali na tramvaj.
    Nadam se da te moje kratke priče nisu bile preduge, Jurica.

  5. Comment by Zdenko:

    Jako zanimljive price i dogodovstine Jurica. Hvala kaj ste to podelili sa nama!

Leave a Reply