Božić oko nas
digg del.icio.us TOP
  Posted December 20th, 2016 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | 12 komentara

Purgerska nostalgija

Sastavio: Zdenko Kahlina

Božićni blagdani, što mi znače?

Najljepši Božići bili su u djetinjstvu kad gotovo ničeg nije bilo, a najmanje javnog slavljenja. Fali mi ugođaj Božića u kojem sam rasel. Fali mi pečenje kolača sa mojom mamom, a najviše mi fali moja mama iz tog doba.

Mandusevac_2014

Gdje su nestala ona vremena kad se bor kitio na Badnjak i ostao okićen do Sviječnice? Gdje su nestala ona vremena kad su djeca za sv. Nikolu u čižmice dobivala malo voća, malo slatkiša i šibu da ih podsjeti da moraju biti dobri?
  
 Kada sam postao srednjoškolac, roditelji su me počeli puštati na Polnoćku. Nakon večere moji prijatelji bi došli po mene i zajedno bismo išli na Polnoćku u Katedralu u centru grada. Svake godine u katedrali je bilo sve više ljudi. Što sam bio stariji, sve sam više uživao u raspoloženju koje je vladalo u crkvi. Svake godine to je bila sve veća manifestacija protiv svega onoga što je u gradu predstavljalo gradski komitet, partiju i jugoslavensku vlast. Dan Božića bio je radni dan, u školi se provjeravalo tko nije došao na nastavu. Znak prepoznavanja da se Božić slavi, bili su u svakom slučaju podočnjaci od neprospavane noći. Ja sam svoje podočnjake sa zadovoljstvom pokazival.Zornice su bile nas mali predbožični ritual. Digli bi se u 5:30, smučkali nekaj za pojesti, gricnuli nekaj i uskočili u ledeni auto koji se baš najbolje zagrijao kad smo skrenuli u Palmotićevu. Pater Rudi je u 30min “odradio” savršenu misu. Brza, pjevana, s porukom koja te je nosila cijeli dan.
 
Gornji grad
Tradicija je bila da mama na Božić peče ili puricu s mlincima ili pečenicu (veća je od standardnog odojka). Zašto? Jer je Božić trajao 8 dana i tada se nije radilo, čak niti kuhalo, pa se zato speklo već i komad mesa (pura šopana ili pajcek), da bi kroz sve dane bilo dosta mesa.Kaj se kolača tiče spremali su se svi kolači u kojima nema jaja ( po zimi kokoši nekad nisu nesle jaja, pa ih nije ni bilo za kolače); dakle orehnjače, makovnjače, suhi kolači itd. Toliko o pravoj tradicijibar kaj se Zagreba tiče 

Božić je tada imao smisao, a danas je sve nekak drukče.

Tu u Kanadi, ja ću bor okititi na Badnjak, bar nekaj nek ostane kak je nekad bilo. Za Božić još ne znam da li bumo bili doma ili kod nekog. Za Novu godinu isto nemam pojma kaj bumo. Sigurno u hrvatsku halu na proslavu i doček! Ja ću se obavezno ispovjediti za Božić, jer želim dočekati Isusa čist. Želim primiti Sv.pričest u noći Isusova dolaska na svijet. Za mene je Božić veliko slavlje, ne želim biti promatrač koji zbog grijeha ne može potpuno sudjelovati.

  Gornji Grad2

Sretan Božić

Kad anđeli upale novogodišnju svijeću ,
to ti ja želim zdravlje i sreću
,
a tisuće zvijezda kad započnu pir
,
znaj da ti želim svu ljubav i mir! 

Ban_Jelacic_po_zimi

Božični praznici su vrijeme darivanja i kičenja bora. Pada mi na pamet da sam kao dijete izmedju Božiča i nove godine uvijek jeo one dugoljaste bombone, zamotane u sjajni papir (foliju) različitih boja. Bomboni su bili kvadratnog presjeka duguljasti, tvrdi, umotani prvo u bijeli a poslije u staniol papir a na oba kraja onaj bijeli papir je bil onak narezuckan i izgledal je scufano. Jednom riječi primamljvo. Sumnjam da bi ih danas i jedan klinac pogledal.

Sa tim bombonima se kitio bor. Uvijek sam ih želio jesti, no zapravo su mi ti bomboni bili preslatki. Ali sviđalo mi se pakiranje i nekako su mi bili simbol Božiča jer ostatak godine ih nisam viđao. Znao sam ih po noči krasti sa bora i jesti, a mama se pravila da me ne vidi… Ne znam ima li ih uopče još!?

Ja sam postupak vađenja tih bombona razvil do savršenstva. Tehnika je bila otvoriti s donje strane, izvleći bombon i donji kraj natrag zafrknuti. Gotovo savršeno. Kažem gotovo jer na propuh nisam računal. Kad je malo nekaj zapuhnulo onda su ti nazovi bomboni tak lepršali da se odmah vidlo da je samo ambalaža ostala. Naravno da sam u par navrata privođen na informativne razgovore uz prijetnje šibom. Niš to nije pomoglo. Posle sam razvil tehniku pa sam u šipljinu dodaval papiriće da otežam „ambalažu“. Joj, bila su to tak sretna i bolna (kad su me uhvatili na djelu) vremena. Naravno na bor su se stavljale prave svjećice usađene u štipaljku, prskalice (tak se to zvalo, ne ?), a po granama se stavljala vata i vilina kosa. Ak ti se samo jedna od tih “kosa” uvukla negdje ispod odjece zuljalo je i grizlo kak vrag. Bemti misa, nije onda bilo spreja i el. žaruljica. Bila su to vremena koja nebi ni u ludilu mjenjal (da mogu) za ovo sadašnje ludilo! 

Zagreb noću

HRVATSKI BOŽIĆNI OBIČAJI U PROŠLOSTI I DANAS

 Božić se kao kršćanski blagdan u svakom narodu obilježava na poseban način čineći dio njegove etnografske baštine. U sljedećoj ćete priči saznati kako se u hrvatskim obiteljima nekad proslavljao blagdan Božića te kako se on slavi danas.
 
OBIČAJ DARIVANJA

jaslicePripreme za veliki blagdan počinju običajima darivanja vezanima uz dan Sv.

Nikole (6. prosinca) i dan Svete Lucije (13. prosinca) koji postoje od 11. st. Na Svetu Luciju običaj je da se noću osoba ogrnuta bijelom plahtom uputi po kućama darivajući djecu suhim smokvama, bademima, orasima i jabukama te plašeći nestašne mališane. Neposlušni pak pod jastukom pronalaze šibu kao opomenu da se poprave.
U moderno doba ovu službu obavlja Sveti Nikola koji u čizmicu dobre djece stavlja slatkiše, a šibe dijeli njegov pomoćnik Krampus (simbol zlog duha ili vraga). Tradicionalni, stari hrvatski božićni dar bila je i ukrašena jabuka zvana božićnica, a darivali su je mladići djevojka
                                              
 
BOŽIĆNA PŠENICA
psenica1Jedan običaj koji se sačuvao do danas jest običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti. Zanimljivo je da ovog običaja nema u protestantskim zajednicama i velikom dijelu Europe pa je uz Portugal i južnu Italiju, on vezan još samo za hrvatsko podneblje. Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom, uz jaslice ili u kutu sobe. Da bi izgledala lijepo, pšenica se podrezuje i ovije crvenom trakom ili hrvatskom trobojnicom, a u nekim se krajevima posred pšenice stavi jabuka te svijeće. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti.

OBIČAJI BADNJE NOĆI
Hrvatski Badnjak i stari običaji predbožićne noći jesu: uzimanje tri oveća panja, rasprostiranje slame, izrada jaslica i paljenje svijeća.

borTri velika panja koja se unose u kuću na Badnju noć i stavljaju na ognjište simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se žarom pripaljuju sve svijeće u kući. Panjevima koji tinjaju obično bi se davalo malo od hrane s bladganskog stola i vina koje se istom pilo. Vjerovalo se da će vatra velikih panjeva donijeti dobro cijelom domu i svim ukućanima.
Ovaj Božić sigurno ćemo proslaviti u sreći i zadovoljstvu.
 

Slama se kao znak Božića održala znatno duže od panjeva. Trenutak unošenja slame u kuću, što je obično činio glavni član domaćinstva, označavao je službeni početak proslave blagdana Božića. Slama bi se rasprostrla po podu pod stolom, manji se dio stavljao na stol i pokrivao stolnjakom, a dio se klasja vezivao u snopove ili pleo u vijence. Nakon večere, svi bi ukućani od stola pošli do slame gdje bi sjedili i pričali do vremena polaska u crkvu, a u pojedinim se krajevima na Badnju noć nije spavalo u krevetu već na donešenoj slami. Slama razasuta po tlu bila je znak Isusova rođenja u štalici, dok je simbolika snopova i vijenaca vezana uz plodnost.

giftSve do 1850. u Hrvatskoj se nije običavalo kititi drvce, iako takva praksa u njemačkim pokrajinama postoji još od 16.st, a zanimljivo je da su prva božićna stabla bila bjelogorična. Tek učestalim pošumljavanjem u upotrebu ulaze crnogorična drvca. Stablo se nekada kitilo jabukama, narančama, šljivama i kruškama, pozlaćenim orasima i lješnjacima te slasticama od šećera i papira ili staklenim figurma ako ih je tko imao. Uza to, stavljani su papirnati lančići u bojama, zlatne i srebrne niti te lampioni i svjećice koje su se palile u najsvečanijim trenutcima. Iako se običaj kićenja stabla javlja u Hrvata relativno kasno, kićenje doma zelenilom od davnine je uvriježen običaj i dužnost koju su obično obavljala djeca.
U primorskim krajevima običaj je bio da djeca kuću ukrase grančicama kadulje, bršljana ili borovim granama, a simbolika kićenja doma zelenilom označava životnu snagu suprotnu zimskom umrtvljenju prirode.

Jaslice, ručno izrađene ili kartonske, koje se stavljaju pod božićno drvce izravno su podsjećanje na događaj koji se proslavlja – noć Isusova rođenja. Nekada su se jaslice radile od gipsa, gline ili drveta nalazile samo u crkvama i bilo je pitanje časti napraviti što veće i vjerodostojnije jaslice. Prema nekim zapisima prve jaslice, u prirodnoj veličini napravio je Sveti Franjo još 1223. godine. U kućama se jaslice postavljaju tek od 19. st.

Od božićnih ukrasa spomenimo i svijeće koje imaju dvojaku simboliku: one su znak buđenja prirode i znak svjetla koje je Isusovo rođenje donijelo svijetu.

BLAGDANSKI POST I BOŽIĆNA VEČERA
veceraObičaj je da se na Badnjak posti te da se noć provede u bdijenju do ponoći kada se odlazi na svečanu misu, a na sam Božić, 25. prosinca priprema se obilna i svečana večera. Na Badnji je dan do zvuka večernjih zvona trebalo završiti sve poslove u kući te pripremiti kolače i jelo. Dok se za Badnjak postilo, na Božić se i u najsiromašnijem domu našao barem komadić mesa, a bilo je i finoga peciva.
Iz raznovrsne kuhinje tradicionalnih hrvatskih božićnih jela, nudimo Vam dva recepta:

Uštipci (fritule)
fritule11/2 kg brašna, 2 jaja, 2-3 dkg kvasca, malo rakije, malo ribane limunove korice, malo soli, žlica šećera, vode po potrebi. Sastojke umiješati u smjesu dva puta gušću od smjese za palačinke i ostaviti po strani da udvostruči obujam. Potom vaditi žlicom i pržiti na vrelom ulju. Gotove uštipke posuti vanili šećerom.

Zrnata salata

Uzeti po 10 dkg kuhanog kukuruza, soje, pšenice, graha i graška. Posoliti, dodati glavicu luka i 1 dcl jabučnog octa , 1 dcl maslinova ulja i 0,5 dcl bijelog vina. Izmiješati i ostaviti da odstoji barem 5 sati.

Ove godine na Božić će nam na svečani ručak doći naša djeca. Na stolu će biti servirana purica s mlincima, vino i kolači, vjerojatno orehnjača i još neki suhi kolači koje će moja Verica, nadam se, ovih noći uspjeti ispeći. Na Štefanje ćemo sigurno ići u posjete kod nekoga, a veselimo se i prijateljima koji će posjetiti nas.

 Mandusevac_po_noci2

Želim Vam ugodne božićne blagdane i dobar tek!

HRVATSKE BOŽIĆNE PJESME 

Narodi nam se

Narodi nam se kralj nebeski
Od Marije, čiste Djevice.
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.

Po njemu slijedi sveti Stjepan
Prvi mučenik Gospoda Boga.
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.

Daj nam Bog zdravlje, k tomu veselje
Na tom mladom ljetu svega obilja
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.

Radujte se narodi
Radujte se narodi, kad cujete glas,
da se Isus porodi u blaženi cas.
Svaki narod cuj, cuj,
i Betlemu pristupljuj,
pristupljuj.
Vidi Božje otajstvo u podrtoj štalici
I tko trpi uboštvo na toj tvrdoj slamici.
To otajstvo cuj, cuj,
i k jaslicam pristupljuj!
Pristupljuj!
Raduje se Marija s Josipom gledeci
Andeo pjeva “Glorija” po zraku leteci
I ti, svijete citavi,
Spasitelja pozdravi!
Pozdravi!

svjetlucavi_zagreb

Hvala vam za čitanje.

Serbus i najte kaj zameriti!

Follow Zdenko’s Corner on Facebook !

Share



Tags:



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

12 komentara to “Božić oko nas”

  1. Comment by Jedna Zagrepcanka:

    joooooj kak ste me hitili u sjecanje na Bozice 70-ih i 80-ih…pano bonbonceki kak ste ih samo tocno opisali-pa to je kaj jos danas trazim samo kaj nemrem najti vise…tak siromasno je bilo,a tak slatko i tak toplo.Neznam kak tam ali ovde u surovom svetu gde sam ja,Bozic se posve izgubil…postoji on doduse ali to ni to kak je bilo.Pa za onaj Badnjak se cekalo od 9-og mseseca..za onaj jedan dan.Danas borove kitimo vec krajem listopada…tak da ti ga je vec dosta do Bozica.A secam se obavezno na Badnjak,smo cekali da svi dojdeju doma(starci) pa da se bacamo na kicenje.Posle kak se bor okitil,isli smo po frtalju da vidimo kak su drugi okitili i lukali kroz prozore…Kaj nam je bilo tak fascinantno u tome ja neznam ali nebi menjala to vreme ni za nis.Ali bonbonceki s bora…beli,pa kakti od staub secera…mmmmmmm….najbolji!!!

  2. Comment by zdenko kahlina:

    Poštovani gospodine Zdenko redovito čitam vaš korner jer u meni budi nostalgiju za starim vremenima i običajima.I ja se sjećam čokoladnih bombona na borovima ali isto tako i mirisa svježe pečene orehnjače, odojka i sarme… kada su svi susjedi skupa jeli i kada se nisu zaključavala vrata. Posebno se sjetim svoje bake koju su svi zvali BABIKA i bilo je dosta da na Božičnoj čestitiki napišu Babika Zagreb i ona bi ju dobila. Inače ona je bila odlična kuharica što stari zagrepčani znaju. Lijep pozdrav, čestit Božić i Blagoslovljena Nova Godina! Zinka

  3. Comment by Ksenija - Gricka vjestica:

    Dragi gospon Zdenko,najvam HVALA za vase postove. Rodjena sam u Zagrebu 59 g. i zivjela na Kozjaku, koji je po meni jedan od lepsih kvartova. Nazalost sam otisla jos 79g. i od tada sam u ZG ca. svake druge godine, ali od kad sam naisla na vas korner skoro svaki dan. Zelim vama ivasoj familiji sve najbolje. Ksenija.

  4. Comment by Zdenko Kahlina:

    Draga Ksenija, bas vam hvala za ovakav lijepi komentar. Je da, i ja sam presel iz naseg zabrega prije puno godina, a dolazim doma kak i vi, svake druge godine. Ovaj blog vodim, upravo zbog toga da budem u boljem kontaktu sa mojim gradom! Se vidimo ovog ljeta u Tkalci na kavi! Pozdrav i bok!

  5. Comment by Ruza:

    Stovani Zdenkec, puno, puno fala na purgerskoj nostalgiji….Citam i citam i suze me zalivaju al sam i vesela kaj ste tak pole salipi.
    Nopu FALA!
    Ps- neki sam dan pronasla jos neke zgodne price o nasem dragom Zagrebu (o Miskecu i njegovoj munt harmoniki) al sam zaboravila gdi?
    Prosim Vas lijepo ak imate zic flajsa i cajta posaljite mi kakve stranice. Vase cage su bile i jemo!
    Moje je ime Ruza, isto sam isla u Horvacansku i imala sam dost prijatelja na Kajzerici i u obdanistu i u skoli. O tome malo opsirnije ak Vas kaj jos zanima, a do tada,
    Lijep pozdrav Vama i Vasim dragima, Ruza uz ponovo FALA!!!!

  6. Comment by tomo,zvali su me "foka":

    Čitam sve tvoje komentare, pa vidim nostalgija je na prvom mestu. Bilo bi mi drago da me se setiš, ja sam stanoval na 2. Kraljevcu, a ti i tvoji dole tam negde kraj Regvarta. Dobro se sečam i tvog brata pa i tvojih roditelja, posebno mame… da te malo potsetim, da smo (ja malo) igrali nogač, prvo na lešu, pa posle su nekaj napravili… se sečaš Čuke, Žutoga (haladija ), pokojnoga Kunovića ( sa gornjeg Kraljevca, po štengama), Pikčera, Race… Junča… Infe. Neznam o tim dečkima ama baš ništ, nikoga ne srečem u gradu. Ja sam se več dosta dugo otselil odzgora. Bilo bi mi drago da i ti pokušaš ponešto evocirati, ak se sečaš, a vidim da se sečaš.

    Primi lijepe pozdrave i želim tebi i tvojima sretan Božić i Novo leto!

  7. Comment by Zdenko:

    Tomica secam se ja tebe, kak nebi… evo bum ti se javil prek emaila…

    u meduvremenu daj si pogledaj ovo:

    http://zkahlina.ca/cro/?p=7162

    http://zkahlina.ca/cro/?p=682

  8. Comment by Zinka Canjuga:

    Osvanulo je još jedno božićno jutro i dok gledam okićen bor uhvati me nostalgija i sjetim se svih dragih kojih više nema…mama fališ mi da se okupimo oko stola…teta fališ mi da proslavimo tvoj rođendan i imendan na Božić….tata ko bu se sad napil i pripovedal o našem Zagrebu..baka gdje je Tvoja orehnjača i makovnjača…tvoja pečenja…pa i sestra nebu danas došla na ručak već sutra…fali mi moja familija na okupu…ali polako smo se počeli osipati….fali mi dimnjačar i smetlar da nam dođu u čestitare s kalendarima…fali mi naš pilar….susjedi, prijatelji…

    puno se toga promijenilo…ali naša su srca i dalja puno ljubavi,sjećanja i dobrote prema svima..podijelite sa onima koji nemaju…pružite ruke siromahu i nek niko nebude otjeran s vaših vrata..
    Proslavite Božić uz pečenu puricu i mlince…dobru kapljicu..sutra se ljećite sarmomom..
    Nek Vam je čestit Božić i blagoslovljena Nova godina

  9. Comment by zinka canjuga:

    Evo nam još jednog Božića….i ponovo se zapitam kaj je to sa svima nama? Kao da smo zaboravili pravi smisao Božića. Gledam juče kroz tramvajsko staklo Zagreb od Glavnog kolodvora do Dubrave i sve mi izgleda nekako jadno i tužno. Dućani slabije okićeni nego inače… ali izlozi pozivaju na trošenje novaca, na trgovinu… kao da je smisao Božića šoping, a ne rođenje Isusa Krista našag spasitelja. Pa sve te polemike oko naziva darivatelja, dali se zove Djed Mraz ili Djed Božičnjak, a nitko da se sjeti da kad bi kao mali tražili darove pod borom da smo govorili: Idemo vidjeti kaj nam je mali Isusek donesel pod bor. Danas kao da su svi zaboravili malog Isuseka. I ove godine kao i svake druge, išla sam na zornice u Petrovu crkvu, jer to je moja crkva… tu su se oženili tata i mama… bili smo kumovi, tu me svake godine pelal deda, da vidimo i darujemo jaslice, a jaslice su bile prekrasne. Veseli me da je crkva svaki dan bila dupkom puna i da još ima ljudi koji vjeruju i koji žele biti samo ljudi… dobri i pošteni i živjeti svoju katoličku vjeru. Božićna jutra u mom dvorištu bila su nezaboravna. Svi susjedi smo zajedno slavili, a od hrane i kolača se nije znalo kaj bi s njima. Kuhano vino se točilo. A moja mama, kak je radila u Krašu donjela bi kile i kile čelavih naranđa, jer se samo kora stavljala u čokoladu i jela bi ih djeca iz cijele ulice, a slobodno mogu reći i iz kvarta, jer smo se svi znali i poštovali.

    Bila su to neka druga vremena, ali i danas naš Zagreb živi Božićnim duhom u našim srecima i za nas purgere je isti, jer ga si takovog napravimo.
    Blagoslovljen Vam Božić!

  10. Comment by Božica Trnka:

    Poštovani gospodine Zdenko, fala lepa na još jednoj prigodnoj, lijepoj i toploj priči. Setili smo se da su se ti bombončeki u srebrnom staniolu koje spominjete zvali ”salon bomboni” i da u ono vrijeme naše mladosti i nisu bili baš jeftini, pa su se pobožno čuvali iz godine u godino, osim … ak ih neki od ukućana nisu potajice poklopali.
    Lepi pozdravi od Slavka i mene.

  11. Comment by zinka canjuga:

    Evo polako dolazi Badnje veće, a meni naviru sjećanja, na dane djetinjstva, na Badnjake koje smo slavili u Harambašićevoj 5.
    Dolaskom većeri u dvorištu se kitil bor u prostorijama Stolarije koju je držal Škrbec, jer sve je moralo biti zrihtano za dečke kaj buju poslije Polnoćke došli na cugu i klopu i do jutra slavili Božić. Svi iz kvarta su obavezno išli na Polnoćku i niš ih nije moglo omesti u tome. Dok se bor kitil u stolariji, naši tateki su kitili jelke u našim toplim sobama. Bili su to prekrasni borovi sa starinskim nakitom, jaslicama, prskalicama, svijećicama, vilinom kosom, bombonima. Nama je tata napravil prave žarulje za bor, pa su svi onda išli k nama gledati kak svijetle. Baka je za cijelu ulicu spekla krafne, pune ranjgle i skuhala vino za starije. Navećer smo obavezno jeli pohanog šarana, krumpir i bažul na salatu. Baka i mama danima su pekle kolače, kako su bila teška vremena napekle bi ih za sve susjede i djecu iz kvarta. Kod Babike je uvijek nekaj bilo za djecu. Moja mama je kupila u Kraševom dućanu slatkiša i štapića za sve klince. Teta Kuki i teta Turek, nisu imale nikoga i uvijek su bile za našim stolom kao inventar i sjećanja na njih su mi prekrasna. Sused nam je bil i jedan prekrasan čovjek Dragan Srbljajnin, kaj je radil u policiji i čuval je dečke kad su išli na misu. On je s nama proslavljal Božić skupa sa ženom Ljubicom, a mi bi isto tako za pravoslavni Božić slavili s njima i uživali u kolačima kaj ih je spekla njegova mama.

    Po povratku s Polnočke svratili bi kod nas svi susjedi na hladetinu, kuhane kobasice i dinstano kiselo zelje, jer je to običaj iz Bjelovara otkud mi je mama. Sutradan je sve mirišalo na pečenu puricu, mlince, govedsku juhu, hren i paradajz sos.. Najviše smo se veselili darovima pod borom i snijegu, jer su tada bile hladne i snjegovite zime.

    Bili su to prekrasni Božići mog djetinjstva, a i danas su ljepi jer ih uvijek slavim s cijelom obitelji, prijateljima i susjedima.

  12. Comment by zinka canjuga:

    evo i jednostavnog recepta za fritule, pecite ih za obitelj na Badne veće i uživajte

    40 dkg glatkog brašna
    4 žlice šećera
    2 jaja
    2 čvrsta jogurta od 2 dcl
    prašak za pecivo
    vanilin šečer
    ribana korica limuna
    1/2 žličice soli
    grožđice po želji
    malo ruma ili rakije oko,003
    1 naribana jabuka
    sve zajedno izmiješati,manjom žlicom stavljati u vrelo ulje dok ne porumeni
    pečene posuti štaub šećerom DOBAR TEK

Leave a Reply