LJEKARNA K CRNOM ORLU
digg del.icio.us TOP
  Posted December 30th, 2009 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | Jedan komentar

Nepoznati Zagreb

 

Spomenici prepušteni zaboravu
Gradska ljekarna »K Crnom orlu«, jedna je od najstarijih ljekarni u Zagrebu i jedina koja ima pečat preventivno zaštićenog kulturnog spomenika.  

 

DSC_7148 

Ljekarna “K crnom orlu” nalazi se u Kamenitoj ulici na broju 9 – na čošku sa Habdelićevom, odmah iznad Kamenitih vrata. Prvi puta se spominje 1355.g. u sudskoj parnici, što znači da je postojala i prije ove spomenute godine. Od početka 20. st nalazi se u ovoj zgradi u Kamenitoj ulici. Zgradu je u klasicističkom stilu, u prvoj polovici 19. st., podigao zagrebački graditelj Bartol Felbinger.  
Moderna farmacija »napravila je svoje«, od starih ljekarni, koje su najčešće bile smještene i građene na uglovima najprometnijih ulica, učinila je zaboravljene i zanemarene oaze starine. Naime, kako saznajemo u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika, većina starih zagrebačkih ljekarni, koje gradovi poput Firenze i Salzburga (s dugom tradicijom ljekarništva) drže na dlanu, nije ni upisana u registar zaštićenih kulturnih dobara. 

ljekarna_izlogU izlozima ljekarne možete jos i danas vidjeti neke muzejske primjerke bočica, knjiga i sl. ljekarničkih stvari koje su se nekad davno koristile.

U ovoj ljekarni je jedno vrijeme radio unuk Dantea Alegarija (prezime nisam točno napisao) autora “Pakla”.

DSC_7155 
»Salopekova« ljekarna na uglu Tesline i Zrinjevca, kao i ljekarna Crvenog križa u Ilici također pripadaju krugu starih gradskih ljekarni, ali svoj pečat zaštićenog kulturnog dobra još uvijek čekaju. Ne treba zaboraviti ni staru Bartulićevu ljekarnu u palači na Dolcu, čiji je veći dio inventara završio u rukama jednog od poznatijih gradskih sakupljača.
Stariji se Zagrepčani još sjećaju kako su se nalazili kod »Fellerove« ljekarne na uglu Jurišićeve i Trga, koju pamte po velikoj reklami – boci »Else fluida«. Potrebno je prikladno poštivati i vrednovati dio prošlosti urbanog života grada Zagreba, tim više što je ljekarništvo prisutno još od 14. stoljeća, kad se u sklopu franjevačkog samostana na Kaptolu pojavila prva ljekarna, objašnjava nam dr. Stella Fatović Ferenčić, povjesničarka medicine koja putem manjih znanstvenih projekata radi na popularizaciji i zaštiti hrvatske kulturne i farmaceutske baštine.
ljekarana

Osim u kavanama i pekarnama, stari su se Zagrepčani na početku prošlog stoljeća sastajali i družili – u ljekarnama. Čini se da stoljeće poslije – kad čudesni svijet starih i mirisnih oficina, vaga i vaza, ljevaka i stojnica zamjenjuju plastične apoteke »bolničkog« mirisa – ljekarne prestaju biti mjestima susreta građana.
U ljekarne su, osim »bolesnih«, zalazili i liječnici, umjetnici, političari, literati i obrtnici jer se, osim lijekova, u njima prodavao papir i tinta. To je bio razlog više da ljekarne postanu mjesto susreta i brojnih epizoda gradskog suživota, govori dr. Fatović.

Osim očuvanja starih ljekarni u njihovu autentičnom svjetlu i poštivanja njihove stvarne vrijednosti kroz stvarnu pravnu zaštitu, misli dr. Fatović, grad Zagreb, poput ostalih europskih gradova, može imati i ekonomsku i turističku korist kad bi u nekoliko »preživjelih« i očuvanih gradskih ljekarni uspio sačuvati ostatke atmosfere u kojoj su magistre i magistri sastavljali ljekovite pripravke.

ljekarna_grb2

Ljekarna na Gradecu 

Vrhunac prosperiteta najstariji, obrtnički i trgovački Gradec dosegao je u 14. stoljeću. Bilo je to vrijeme ukojem se počinje pratiti i djelovanje liječnika, kirurga i ljekarnika na području grada te postupno intenziviranje nastojanja oko zaštite zdravlja njegovih stanovnika. 

Dobro je poznata, na primjer, činjenica da je Jacobus de Placentia, biskup zagrebački (1343–48.), u tom razdoblju donio u Zagreb pregršt birane medicinske literature iz poznatih medicinskih centara izvrsnosti,napose Montpelliera, što su neki povjesničari interpretirali kao mogućnost njegove namjere da ovdje osnuje medicinsko učilište. U istome stoljeću, u kojem se prvi put spominje najstarija zagrebačka ljekarna, u slobodnom i kraljevskome Gradecu se prvi put spominje i hospital pod imenom Blažene Djevice Marije, 1384. godine. Hospital se nalazio na zapadnoj strani Markova trga, na mjestu današnje zgrade Banskih dvora.

Nedvojbeno je Gradec, s raznovrsnim sadržajima, od kulturnih, trgovačkih, političkih do javnozdravstvenih,mogao odgovoriti svimzahtjevima tadašnjega gradskog središta i time osigurati dobre uvjete za otvaranje i rad ljekarni.

Bubacheva_Ljekarna

Najstariji dokument o začecima   Zagrebačkog ljekarništva datira iz 1355. godine. Riječ je o parnici između ljekarnika Jakova (Jacobus apothecarius) i jednoga Zgrebačkog krznara u kojoj je tako ostao zabilježen podatak i o ljekarničkoj djelatnosti u Zagrebu. Premda u to vrijeme među sačuvanom građom i dokumentacijom još nema spomena o samoj ljekarni, Tartalja je mišljenja da je Jakov bio doseljenik iz Italije i da je upravo on radio u gornjogradskoj ljekarni.To nije bilo neuobičajeno u to vrijeme. Naime, već tijekom 13. stoljeća nekoliko je venecijanskih obitelji doputovalo i nastanilo se na zagrebačkome Gradecu, o čemu i danas svjedoči naziv jedne od gornjogradskih ulica (Mletačka). Uz mletačke obitelji ovo su područje nastanjivali i trgovci iz Firence. Često se navodi i podatak da je praunuk znamenitog pisca Dantea Alighierija, ljekarnik Nicolo Alighieri živio  na području slobodnog i kraljevskoga grada Zagreba, oženio se ovdje i radio u gornjogradskoj ljekarni.

Sačuvano pismo Nicolina oca Bernarda Alighierija,poslano Nicoli 5. prosinca 1399., razotkriva razloge njegova napuštanja rodne Verone i dolaska na naše prostore.Nažalost, pobližim podacima o njegovu ljekarničkom radu ne raspolažemo. Općenito su podaci vezani uz najranije ljekarnike ljekarne K crnom orlu oskudni i nedostatni za ozbiljniju interpretaciju. Uz prvih šest imena ljekarnika npr. ne veže se izrijekom njihov rad u gričkoj ljekarni, premda na to upućuju drugi, indirektni pokazatelji. Prvi propis koji regulira rad ljekarne datira iz 1425. godine, kada se u Statutu grada Zagreba spominje prvi službeni naziv: 

Apotheca Civitatensis ad Aquillam Nigram

(Gradska ljekarna K crnom orlu). Ona u svom grbu sadržava i grb grada Zagreba .

ljekarna_grbGrb ljekarne (fotografija iz Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti, HAZU).

Preneseno sa:

http://www.magicus.info/hr/magicus/tekst.php?id=33750

Share

Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

Jedan komentar to “LJEKARNA K CRNOM ORLU”

  1. Comment by Robert:

    Wow! This could be one of the most helpful blogs we have ever ran across on this subject. Basically Magnificent! I am also a specialist in this topic therefore I can understand your effort. Keep on posting!

Leave a Reply