Kamenita Vrata
digg del.icio.us TOP
  Posted April 18th, 2017 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | Jos nema komentara

Purgerska nostalgija

ZAGREB OD VUGLA DO VUGLA

Kamenita vrata/Oltar Majke Božje Kamenitih Vrata
Kamenita vrata su najveće zagrebačko zavjetovalište. Jedna od najtežih obveza koje su građani Gradeca morali preuzeti za povlastice, što su ih godine 1242. dobili »Zlatnom bulom«, bila je gradnja jakih utvrda oko čitavoga grada. Toj su obvezi udovoljili, i između 1242. i 1266. podigoše oko Gradeca snažne utvrde. Tako su zidovi ostali sve do danas, jasno samo djelomice, a od vráta kroz koja se ulazilo i izlazilo iz grada ostala su samo Kamenita vrata.

Uz ta vrata postojala su i Mesnička, na zapadnom dijelu grada, dok su kasnije probijena na sjeveru Nova vrata, na kraju današnje Opatičke ulice, podno Popova tornja, nazivana i »Frauentor« – ženska vrata, zbog blizine ženskog samostana klarisa. Tek oko godine 1355. otvorena su gradska poljska vratašca ili mala vrata ili »Dverce«, koja su se nalazila u neposrednoj blizini gornje stanice uspinjače.

No, svakako je najzanimljivija povijest Kamenitih vrata, koja jamačno postoje od 1266., premda se spominju tek 1429. Često su pregrađivana, veliki požari nisu ih mimoišli, a pri posljednjem, godine 1731., ostala je slika Majke Božje neoštećena, pa je udovica Modlar sagradila kapelicu koja i danas postoji i čuva sliku Bogorodice.

Od tih davnih vremena Majka Božja od Kamenitih vrata ostaje najveće zagrebačko zavjetovalište, gdje pobožni puk nalazi utjehu i nadu, gdje zapaljenim svijećama odaje zaštitnici zahvalnost ili molbu za bolje sutra u ovozemaljskom životu. Nekoć su u prizemlju bili dućančići, »štacuni«, a katovi su često služili za stanovanje, obitavali su tu čuvari vratiju, neko je vrijeme tu bila i djevojačka škola, zatim uredi, razna društva, kako bi od 1907. do 1926. u tom prostoru bio smješten Muzej grada Zagreba. Danas je tu sjedište »Družbe braće hrvatskog zmaja«.

Prođemo li kroz vrata prema Kamenitoj ulici, s lijeve strane nalazi se u niši vrata kip Dore Krupićeve, glavnog lika Šenoina romana »Zlatarevo zlato«, rad kipara i medaljara Ive Kerdića. U Kamenitoj ulici nalazi se i najstarija zagrebačka apoteka, jer se ljekarnička služba spominje 1355.

 

Zanimljiva je spomen-ploča koja se nalazi iza ugla, u Habdelićevoj ulici, na kojoj čitamo: »Kao ljekarnik, od 1399. u njoj« (misli se na apoteku) »djeluje Danteov praunuk Nikolo. Zna se da je bio oženjen, pa je u Zagrebu živio s obitelji. Nikolo je unuk pjesnikova prvorođenca Pietra«.

No vratimo se Kamenitoj ulici gdje se preko puta ljekarnice na terasici nalazi kameni lav, a pod njim, između kamenih stupića, kako kaže predaja, lanci koji su držali sidro Nelsonova admiralskog broda »Viktory« prilikom bitke protiv Napoleonove flote kod Trafalgara. Preko puta palače Hrvatskog sabora nalazi se nekadašnja zgrada »Plemićkog konvikta« u čijim se podrumima nalazi popularni »lapidarij«, no jasno nam je kako je Kamenita ulica dobila ime po svojim vratima, jedinima koja su se sačuvala u dugostoljetnoj povijesti hrvatske metropole s čudotvornom slikom Majke Božje, zaštitnicom našega Zagreba.

Jedina vrata, od 4 ukupno, nekadašnjeg Gradeca i svojevremeno su bila izlaz šrema Krvavom mostu i granici između Gradeca i Kaptola. Iako potječu iz 13. stoljeća današnji izgled su dobila nakon požara 1731. godine. Barokni oltar sa slikom je posvećen Majci Božjoj od Kamenitih Vrata. Slika je prema navodima jedina preživjela požar 1731. godine.

Majka Božja od Kamenitih vrata je zaštitnica Grada Zagreba. Blagdan Majke Božje od Kamenitih vrata, koji se slavi 31. svibnja, ujedno je i Dan Grada Zagreba.

Kamenita vrata ostatak su utvrde kojom je bio opasan Gradec. Vrata vjerojatno postoje od 1266. godine, iako se spominju tek 1429. Često su bila pregrađivana, a nisu ih zaobišli ni veliki požari. Kamenita vrata su najpoznatija kao zavjetna kapelica sa slikom Majke Božje od Kamenitih vrata. Naime, u velikom požaru koji je izbio 31. svibnja 1731., slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena čitava i neoštećena usred vatre i pepela, a samo je okvir izgorio. Iste je godine slika postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata. Umjetničku, baroknu ogradu izradio je 1778. godine zagrebački majstor Ivan Korta.

Slika Majke Božje prikazuje Gospu kao vladaricu sa žezlom u lijevoj ruci, dok desnom pridržava malog Isusa, a on u lijevoj ruci drži mali globus. Slika je izrađena na lanenom platnu veličine 57×47 cm. Prilikom dvijestote obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931. godine, svečano je okrunjena zlatnom krunom.

31. svibnja 1991. godine svečano je proslavljena 260 obljetnica svetišta, a zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić proglasio Majku Božju Kamenitih vrata zaštitnicom Grada.

BRANIMIR ŠPOLJARIĆ, Vjesnik

SVETIŠTE MAJKE BOŽJE OD KAMENITIH VRATA, ZAŠTITNICE GRADA ZAGREBA

U Kamenitim vratima se nalazi Kapelica Blažene Djevice Marije. U kapelici se čuva slika Majke Božje, jedini dio koji je krasio oltar nekadašnje drvene kapelice i koji nije izgorio u velikom požaru Grada Zagreba 1674. godine.

Kapelica Majke Božje od Kamenitih vrata je davno prerasla u opće-hrvatsko Marjansko svetište. To dokazuju brojne pločice-zahvalnice kojima su obljepljeni unutarnji zidovi.

Grad Zagreb spominje se u povijesti prvi put prigodom osnivanja zagrebačke biskupije 1093./94. godine. Zlatnom bulom kralja Bele IV. proglašen je 1242. godine »slobodnim kraljevskim gradom«. Gradski bedemi izgrađeni su 1266. godine te su u početku imali samo dvoja gradska vrata. Čini se da Kamenita vrata postoje od početka zidina, a spominju se prvi put 1429. godine. Današnji oblik zadobila su 1760., o čemu svjedoči natpis uklesan na njihovu sjevernome zidu: APIPIO DOMINI 1760.

Od davnine se unutar Kamenitih vrata štovala slika Blažene Djevice Marije, Kraljice Svijeta. Ta je slika osobito došla u središte pozornosti 1731. godine kada je 31. svibnja veliki požar zahvatio Zagreb. »Gospina slika stajala je poviše gradskih zidina i nađena je posred plamena i pepela posve čitava i neoštećena, samo joj je izgorio okvir« (A. B. Krčelić). Marijina slika smještena je u lijep barokni oltar na prolazu kroz Kamenita vrata.

Ta je Gospina slika jedna od najstarijih što ih Zagreb posjeduje. Potječe iz 16. stoljeća i prikazuje GOSPU KAO VLADARICU sa žezlom u lijevoj ruci, dok desnom pridržava svoga Sina Isusa, a on u lijevoj ruci drži mali globus.

Slika je izrađena na platnu veličine 57 x 47 cm i pričvršćena je čavlima na dasku od jelovine. Stručna komisija ustanovila je 1929. godine da je slika stvarno bila nekoć zahvaćena plamenom.

Marijin oltar je godine 1778. zaštićen umjetnički izrađenom ogradom u baroknome stilu, djelo je zagrebačkoga majstora Ivana Korta.

Na oltaru iznad Gospina lika nalazi se natpis »POMOĆNICA U SVIM NEVOLJAMA I PROTIV POŽARA«. Na zidovima oko oltara i u čitavu prolazu Kamenitih vrata nalaze se brojne mramorne ploče zahvalnice, one drevne i one novije. Razni zavjeti i neprestan plamen svijeća te svježe cvijeće i prisutni štovatelji – sve je to znak da Majku Božju Kamenitih vrata Zagrepčani i danas štuju i časte kao Majku i Zaštitnicu.

O dvjestotoj obljetnici čudesna očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931. godine, svečano je okrunjena dragocjenom krunom Ona, VRATARICA I ČUVARICA grada Zagreba, i lik njezina Sina Isusa. Zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper volio je nazivati Majku Božju Kamenitih vrata imenom “Gospa Zagrebačka”.

Godine 1991., dana 31. svibnja, svečano je proslavljena 260. obljetnica ovoga svetišta. Tada je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić proglasio Majku Božju Kamenitih vrata – ZAŠTITNICOM GRADA ZAGREBA.

MOLITVA MAJCI BOŽJOJ KAMENITIH VRATA, ZAŠTITNICI GRADA ZAGREBA

Presveta Bogorodice! Tvoj sveti lik nije izgorio u razornu požaru Kamenitih vrata.

Čudesno sačuvan postao nam je znakom da ti u srcu grada Zagreba želiš na osobit način biti prisutna kao Zaštitnica i Utočište svima koji ti povjere svoje tjeskobe i nade, svoje boli i brige. Ohrabreni tim znakom, puni pouzdanja i pobožnosti, tvome Srcu povjeravamo i predajemo svako dijete i sve mlade, bolesnike i patnike, siromahe i beskućnike našega grada.

Pohodi sve naše obitelji i uvedi u njih jedinoga Spasitelja Isusa Krista da budu zdrave, vjerne i potomstvom blagoslovljene.

Kraljice mira, moli za nas i moli s nama za mir u našoj ispaćenoj Domovini, da kroz sve poteškoće i opasnosti života sretno stignemo u radost Presvetoga Trojstva,

da ga hvalimo i slavimo u sve vijeke vjekova.

Amen.

Majko Božja Kamenitih vrata, Zaštitnice grada Zagreba, moli za nas!

Serbus i najte kaj zameriti.

Follow Zdenko’s Corner on Facebook !

Share



Tags:



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

Leave a Reply