Nogometno igralište na Kajzerici
digg del.icio.us TOP
  Posted December 6th, 2017 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | 3 komentara

Purgerska nostalgija

Sastavio: Vanja

Jučer sam vam već spomenuo da ću se danas malo opširnije pozabaviti baš ovim igralištem … a razlog za to je to što, usprkos činjenici de je ono trenutno jedno od najzapuštenijih u gradu, ono krije zanimljive “ostatke” iz doba kada je to bilo vrlo često posjećivano mjesto.

Glavni ulaz iz Cimermanove ulice – uočite u betonskom zidu otvor kroz koji su se nekad kupovale ulaznice!

Pogledajte fotku iz 1965. godine (hvala VT-u na ustupanju fotke!) sa speedway utrke održane na trkalištu oko toga igrališta – publike zaista nije manjkalo!

Preneseno iz Remetinečke monografije, izdanje 1965. godine.

A kak to izgleda danas? U toplije doba godine je igralište (koje se nalazi jugoistočno od raskršća Cimermanove i Antalove ulice) podosta zakriveno zelenilom i izgleda ovako:

Jedan od zapuštenih ulaza sa Cimermanove ulice.

Tribine zarasle u korov.

Pogled na glavno igralište i Velesajam u pozadini.

A ovo su fotke snimljene pred nekoliko dana, za treninga najmlađih na pomoćnom igralištu … publike, kao što možete vidjeti, nije bilo ni izbliza tako puno kao 1965.

Vidljivi su ostaci betonskih tribina između glavnog i sporednog igrališta. Tribine su podalje od glavnog igrališta – na tom je prostoru vrlo vjerojatno nekad bila speedway staza od koje sada nema ni traga ni glasa, kao niti od tribina na ostalim stranama igrališta.

Pogled na glavno igralište (na kojem se ne smije igrati, kao što kaže natpis!

Vidljivi su ostaci trkače staze oko glavnoga igrališta.

Na inače začudo ne zašaranoj ogradi stoji podosta svjež graffit.

O Lokso, ti si meni sve, nek moja ljubav zauvijek prati te, sve titule, svi naslovi, u našim srcima će vječno živjeti!!!! Pitam se tko li je taj obožavalac “Lokomotive” koji je uzeo sprej u ruke i koje li je dobi …?

“Pogledajte semafor!” (naravno, sa stražnje strane su male stepenice kojima se nekad dežurni dečko penjao da promijeni tablicu sa rezultatom kad je pao gol … pretpostavljam da je to tada bila najveća čast o koju su se mnogi otimali!)

Iza igrališta, u kutu poredvelesajamske ograde, nalazi se i auto servis za koji mi je dvojbeno da li još radi ili ne …

Tko još treba servisirati svog Oltcita???

Povijest nogometnih igrališta u Zagrebu

Jučer sam vam pisao o klizanju, a danas ću vam reći par riječi o počecima nogometa odnosno o prvim nogometnim igralištima u gradu. Glavni izvor za većinu informacija je već spomenuti članak Ariane Štulhofer iz časopisa “Prostor” ( >LINK ), broj 1 (9) iz 1995. pod naslovom “Prilog istraživanju povijesti izgradnje športsko-rekreacijskih objekata u Zagrebu”.

1903. godine osnovana su prva dva nogometna kluba, Prvi nogometni i športski klub (PNIŠK) i Hrvatski akademski športski klub (HAŠK). Oba kluba su ispočetka trenirali na starome gradskom sajmištu istočno od Draškovićeve, a HAŠK-ovci nakon toga prelaze na Zapadni perivoj (Marulićev trg), a potom 1905. na srednjoškolsko igralište (koje je sagrađeno 1896.)

1906. PNIŠK uređuje svoj prvi nogometni teren u blizini Miramarske ceste, no ubrzo su ga, nakon samo jedne utakmice, morali napustiti. Nakon toga preuređuju zapušteni velodrom na Koturaškoj (otvoren 1894.) u nogometno igralište oko kojega je bila i prva atletska staza u Zagrebu dugačka 500 m. (Zbog tog velodroma i Koturaška ulica nosi svoje ime – “koturaši” je stari naziv za bicikliste.)

1910. osnovan je Hrvatski športski klub “Zagreb” (poslije dopunjen staleškim imenom “tipografski”) čiji je teren bio istočno od Savske ceste, uz Cvjetnu cestu. Poslije je to bio teren NK “Jedinstvo” (vidi više o tom klubu OVDJE!) koje se kasnije prozvalo “Zagrebački plavi” (po istoimenoj ugostiteljskoj organizaciji), a taj klub se negdje krajem 80-tih udružio sa NK “Zagreb” čiji je to i danas rezervni teren uz koji su nedavno sarađene vrlo moderne klupske prostorje.

1911. osnovan je Hrvatski građanski športski klub “Građanski”, trenirali su ispočetka na terenu u Tuškancu, u blizini vodovodnog spremišta, a zatim na svom igralištu u blizini Koturaške. Teren je bio veličine 100×60 metara, s kružnim trkalištem dužine 400 m, a bio je ograđen drvenom ogradom. Poslije je po nacrtima inženjera Gjure Kastla sagrađena drvena zapadna tribina sa natkrivenih 1618 mjesta ispod koje su bile svlačionice. Teren je napušten početkom 50-tih godina.

1912. osnovan je Hrvatski športski klub “Šparta” (vidi više o tom klubu OVDJE!), igrali su prvo na gradskom sajmištu uz Draškovićevu, a nakon 1931. na igralištu uz Gradsku električnu centralu (današnji Hokejaški centar za hokej na travi u Zagorskoj ulici).

1912. HAŠK uređuje i nogometni teren na nadbiskupskom zemljištu u Sveticama (današnji ŠRC Svetice) u športski park sa atletskom stazom od šljake u dužini od 375 m i 5 teniskih terena. Osnovni plan načinio je dr. Branko Domac, a nacrte za drvene tribine kapaciteta 6000 gledatelja graditelj Emil Erfort.

1918. Hrvatski športski klub “Concordia” (vidi više o tom klubu OVDJE!), uređuje vlastito nogometno igralište na Tratinskoj cesti (današnji stadion NK “Zagreb” u Kranjčevićevoj).

1920. HAŠK zakupljuje 10 jutara zemljišta u zaoadnom dijelu Maksimirskog perivoja uz Bukovačku cestu sa namjerom izgradnje novog modernog stadiona sa tribinama za 2500 gledatelja. No, zbog nedostatka sredstava samo se uređuju tribine na igralištu u Sveticama.

1923. član HAŠK-a i graditelj Ivan Babić izrađuje nacrte za novo igralište uz Bukovačku cestu koje bi, da je izgrađeno, moglo primiti 30 000 posjetilaca. Oko igrališta je trebala postojati i atletska i biciklistička staza te 50-metarski bazen, a pored njega je trebalo sagraditi i 12 teniskih igrališta. Na žalost, radovi nisu nikad započeli.

1932. pojavljuju se novi planovi za izgradnju igrališta uz Bukovačku cestu: Arhitekti Franjo Bahovec i Anton Ulrich izrađuju projekt za športski park na toj lokaciji koji bi sadržavao uz igrališta i dva bazena te više igrališta za manje sportove.

1940. se pojavljuje novi projekt za izgradnju igrališta uz Bukovačku cestu – arhitekti Drago Ibler i Ljudevit Gaj te graditelji Ivo Babić i Veljko Jamnicky izrađuju idejnu skicu za športski park sa nogometnim igralištem za 20 000 posjetilaca, 10 teniskih igrališta (uz centralni teren bi bile tribine za 5000 posjetilaca) te amfiteatralnim igralištem za ritmičku gimnastiku za 1500 posjetilaca pogodnim i za kazališne predstave.

1952. je otvoreno igralište NK “Lokomotiva” na Kajzerici (o njemu ćemo više sutra, zasad pročitajte više o klubu OVDJE!)

1954. je izgrađen sadašnji stadion NK “Dinamo” u Maksimiru, po projektu arhitekata Vladimira Turine i Franje Neidhardta.

1965. je izgrađen športski park s otvorenim kupalištem na Sveticama u sklopu kojeg je i nogometno igralište okruženo atletskom stazom te igrališta za rukomet, odbojku i košarku.

Projektom arhitekta Franje Bahovca predviđena je i zatvorena sportska dvorana koja nikad nije sagrađena.

A kao dodatak ovoj temi zaslugom oštrog oka autora bloga “GP-Zagrebancije pokazat ću vam i najstariji živući artefakt vezan uz nogomet u gradu: ostatak natpisa krčme “Građanskom igralištu” na uglu Bednajnske i Kupske gdje se nekad igralište i nalazilo (sada su tamo stambeno-poslovne zgrade)!

Natpis na zidu. Snimio: GP-Zagrebancije

Zgrada na uglu Kupske ulice na kojoj je natpis. Snimio: GP-Zagrebancije

Detalj plana grada Zagreba iz 1932. godine

 A ako vas recimo zanimaju nižerazredni klubovi tih davnih godina, na web stranici NK “Maksimir” možete pogledati sve rezultate službenih nogometnih utakmica koje je taj klub IKAD odigrao, od samog osnutka 1926. godine pa do danas (sažetak iz Leksikona HLZ-a je OVDJE)!

http://nepoznatizagreb.blog.hr/

__________________

Serbus i najte kaj zameriti.

Share



Tags:



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

3 komentara to “Nogometno igralište na Kajzerici”

  1. Comment by Linnie Hillman:

    What you said sounds right. But, picture this; imagine if you included a little bit more? I am talking about, I don’t want to teach ways to run your website, but if you actually added more stuff that can easily grab people’s awareness? Just simply like a video or even a picture or maybe two to get your readers interested about what you’ve got to say.

  2. Comment by ruza:

    Okbo Zdenkec, ne znam da li se sjecas i konjskih utrka na istom terenu tj. na hipodromu. Isto smo bili puni lesa, al tam se je furt nekaj dogadjalo i nije se bilo tesko presvercati. Ma bilo je ko u filmu, a Regvarti, Medved, Perko i ostali motoristi su mi ostali u lijepom sjecanju… nas su klince znali metnuti na rezervoare i voziti samo jedan dva kruga, za nas dost i to smo cjelu godinu hvalili. Svako dobro uz pozdraf

  3. Comment by Zinka Canjuga:

    Zdenkić, ovim si me dirnul u srce jer su se u meni probudili osjećaji koje gajim prema svom tateku. Davnih godina moj tata je bil uspješni igrač Lokomotive, kad ih je treniral poznati tata Lizi, tak su zvali Bogdana Cuvaja. Onda se igralo za nove tenisice i dres… a bežali su po cjelom Savskom nasipu ko da ih neko goni… Uvijek rado pogledam slike Lokomotive snimljene na Kajzerici… Tu su još igrali Maček i Žigman… moj i sestrin krsni kum. Koja su to ljepa vremena bila???? Bok

Leave a Reply