Kustošija – kultno mjesto hrvatskoga biciklizma
digg del.icio.us TOP
  Posted December 12th, 2016 by Zdenko  in Biciklizam | 5 komentara

Biciklizam kroz vrijeme

 

Sastavio: Zdenko Jajčević

Početkom 19. stoljeća biciklizam je bio vrlo popularan sport u Zagrebu. Naročito u predgrađu grada, Kustošiji, koja je tada imala nekoliko odličnih biciklista. Ta gradska četvrt bila je između dva svjetska rata centar ne samo hrvatskog već i jugoslavenskog biciklističkog športa.

 

Prije par godina, muzej grada Zagreba u suradnji s Hrvatskim športskim muzejem i Knjižnicom Vladimir Nazor u Kustošiji organizirali su izložbu o biciklizmu u Kustošiji iz tog vremena. Ponavljam ovaj blog sa željom da vas podsjetim na biciklističke šampione iz tog vremena. 

Prvi bicikli u Zagrebu pojavili su se krajem šezdesetih godina 19. stoljeća dok je prva biciklistička organizacija Prvo hrvatsko društvo biciklista utemeljena 1885. godine (prva biciklistička utrka priređena je na Zrinjevcu 29. lipnja 1886. godine). Devedesetih godina 19. st. biciklizam je najorganiziraniji i najmasovniji šport u Zagrebu. U početku, natjecanja su se održavala isključivo na trkalištima. Prvo biciklističko trkalište izgradio je 1891. godine Hrvatski klub biciklista Sokol, na današnjem Rooseveltovom trgu, a prvo hrvatsko društvo biciklista izgradilo je 1895. godine trkalište na Koturaškoj cesti.

4 Rujna 1930 godine: Cilj etapne utrke Ljubljana – Zagreb u Kustošiji (150 km), koja se bodovala za državno prvenstvo.

 Prva cestovna utrka od Zagreba do Petrinje održana je 14. kolovoza 1892. godine. Početkom 20. st. u Hrvatsku je, predvođen nogometom, prodro tzv. moderni šport. Nogomet je od biciklizma preuzeo aureolu najpopularnijeg zagrebačkog športa. Najbolji zagrebački biciklisti prije Prvog svjetskog rata bili su Franjo Gregl i Emil Meniga. Njihovi se uspjesi kasnije nisu ponovili. Oni su pobjeđivali na utrkama u konkurenciji najboljih europskih vozača.

U međuratnom razdoblju u Zagrebu djeluje nekoliko biciklističkih klubova:

  • Hrvatski klub biciklista Sokol,
  • Zagrebački biciklistički klub Orao,
  • Prvi hrvatski Građanski športski klub,
  • Sport klub Željezničar i
  • Prvi hrvatski koturaški klub.

Popularna su cestovna kao i trkališna natjecanja. Trkalište Črnomerec nalazilo se na mjestu današnje tvornice “Rade Končar”. Kad se 1928. godine na tome mjestu počela graditi tvornica Siemens u Trnju je 1932. god. izgrađeno novo trkalište – Miramare. Na oba su trkališta, osim biciklističkih utrka, organizirana i natjecanja u motorizmu, automobilizmu i konjičkom športu.

Utrka veterana prigodom otvorenja trkališta u Črnomercu, 1926.

Prva utrka za državno prvenstvo održana je 21. rujna 1919. godine, na cesti od Celja do Zagreba. Pobijedio je Josip Pavlija, biciklistički mehaničar iz Kustošije. Ta gradska četvrt bila je između dva svjetska rata centar ne samo hrvatskog već i jugoslavenskog biciklističkog športa.

Iz Kustošije potječe većina naših najboljih biciklista iz tog doba. Pavlija je 1920. i 1921. godine osvojio Cestovno državno prvenstvo. On nije bio samo vrstan vozač, već je odgojio i brojne druge poznate bicikliste. Tako je jedan od najboljih hrvatskih biciklista, August Prosenik, započeo svoju športsku karijeru u Hrvatskom klubu biciklista Sokol u kojem je Pavlija bio tehnički vođa.

Prosenik je više puta osvojio državno prvenstvo. Uspješno je nastupio na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine. Pobjednik je prve hrvatske etapne biciklističke utrke Kroz Hrvatsku i Sloveniju 1937. godine. Pobijedio je na utrci Oko Rumunjske (1946.) i u prvom dijelu Utrke mira od Praga do Varšave (1948.).

Josip Pavlija                                                                     August Prosenik

Iz Kustošije su i vrsni vozači, Josip Šolman i Emil Osrečki. Josip Šolman pobijedio je u dvije etape utrke Trst – Varna a 1945. bio je cestovni prvak Hrvatske. Emil Osrečki je bio prvi u cestovnoj vožnji na državnom prvenstvu 1950. godine.

Stanovnici Kustošije budno su pratili aktivnosti i uspjehe biciklista. Mnogi su ih željeli poznavati, nalaziti se u njihovom društvu ili biti u prilici počastiti poznatog biciklista.

Josip Šolman                                                                         Emil Osrečki

 Cestovne utrke su se mahom održavale u zapadnom dijelu grada, a start ili cilj nalazio se doljnjem dijelu Ilice. Kultno mjesto biciklističkih događanja bila je gostionica Štrban. Danas je u toj zgradi u Ilici br. 289 lokal poduzeća Lovački rog.

Veliko zanimanje za biciklizam u Kustošiji potaklo je osnivanje Koturaškog i športskog kluba Orijent. Klub je osnovan 16. travnja 1939. godine u Ilici na današnjem broju 331. Tehnički referent kluba bio je poznati zagrebački biciklist Ivan Penčev. U klubu je djelovala i ženska sekcija. Klub je organizirao utrke u Sv. Nedelju, Samobor i Tuheljske toplice. Klupske zabave priređivane su u vrtu gostionice Perić. Danas je to zgrada u Ilici 303.

Burne zabave uz ples, tombolu, šaljivi zatvor i druge atrakcije trajale su do zore. Prihod sa zabave koristio se za nabavku športske opreme. Bicikle i rezervne dijelove nabavljali su sami članovi. Tek nakon dokazane kvalitete klub je najuspješnijima plaćao dio troškova.

Start utrke za prvenstvo Zagreba 1937. ispred gostionice Štrban

O popularnosti biciklizma u prijeratnoj Hrvatskoj svjedoči i sprovod posmrtnih ostataka Franje Gregla u Zagrebu. Njegove kosti su, na inicijativu biciklista, 1939. godine prenesene iz slovenskog Komena, gdje je kao pilot poginuo 1916. godine i uz najveće počasti pokopane na Mirogoju.

U međuratnom razdoblju pripadnici radničke klase nisu imali mnogo prilika za društvenu afirmaciju. Biciklizam je bio jedna od rijetkih. Zbog opće popularnosti, mecene biciklističkog športa bili su industrijalci, obrtnici i ugostitelji. Život dobrih vozača bio je izuzetno težak. Nakon mukotrpnog osamsatnog rada, slijedio je naporan, višesatni trening. Utrke su se vozile isključivo nedjeljom. Promet se za vrijeme utrka normalno odvijao. Vozilo se bez ikakve pratnje i bez okrijepnih stanica i radio-veze, s malim brojem sudaca. Sami vozači bili su i mehaničari i liječnici. Sudari s gledateljima i stokom bili su česti. Za sav taj silno uloženi trud i napor dobivao se lovor-vijenac, neki skroman praktični predmet i eventualno slava.

Reprezentacija Jugoslavije sa Kustošijancima: Bogović (drugi s lijeva) i Antunom Metelkom (drugi s desna)

Ekipa Fotokemike, za koju je vozio kustošijanac Marijan Novak. Na slici su s  lijeva na desno: Josip Pokupec (mehaničar), Branko Pokupec, Darac, Drago Ožanić, Emil Osrečki i Marijan Novak.

 U poslijeratnom razdoblju, osim Augusta Prosineka, iz Kustošije su također bili Branko Bogović, Antun Metelko i Marijan Novak, odlični biciklisti, reprezentativci Jugoslavije iz 50-tih godina 19. stoljeća. Novak još i dan danas živi na Kustošiji, u kojoj je proveo svoj cijeli život.

Kustošijanac Antun Metelko, vozio je za “BK Slaven“ iz Kustošije, koji se kasnije spojio sa „BK Zagrebom“. 

Josip Pavlija: od njega je sve krenulo.

Branko Bogović je bio sa Kustošije…

Slike s izložbe

Za Hrvatski športski muzej sastavio: Zdenko Jajčević,

 Slike s izložbe: Miljenko Gregl, MGZ

Originalni članak sa ove izložbe možete pogledati ovdje.

Serbus i najte kaj zameriti!

Follow Zdenko’s Corner on Facebook !

Share



Tags:



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

5 komentara to “Kustošija – kultno mjesto hrvatskoga biciklizma”

  1. Comment by Donny Seltrecht:

    elite blog! I’ve bookmarked it and I’ll be back to read more in the future.

  2. Comment by Milan Ratkovic:

    Howdy! I simply want to give a huge thumbs up for the nice data you will have right here on this post. I will likely be coming back to your weblog for extra soon. Congrats!

  3. Comment by Samuel:

    I haven’t checked in here for some time because I thought it was getting boring, but the last few posts are really good quality so I guess I’ll add you back to my daily bloglist. You deserve it my friend. :)

  4. Comment by Melissa Davis:

    Excellent post! We will be linking to this great content on our website. Keep up the great writing.

  5. Comment by Heda:

    Dirnu me sjećanja odrastanja…na moj stari kvart: Kustošiju…i dane ljubavi i siromaštva. Jurnjava niz Grmošćicu, onda niz Graberje,na onim velikim željeznim sanjkama kaj nam mi ih je tata “zašvasal”,pa onda nabil gore neke letvice. A bili smo tak ponosni klinci jer zamisli: “Imamo svoje sanjke”. Veseli smijeh,na brzaka namazana šnita kruha i masti, ili mamin domaći pekmez od šljiva…smrznute rukice bez rukavica i mokre hlače koje su stvarale ledeni oklop na guzi :-) )

    Djeca su sada odrasli ljudi, ali ja još uvijek i danas čujem veseli smijeh našeg djetinjstva…
    Bok…

Leave a Reply