Britanac
digg del.icio.us TOP
  Posted September 10th, 2016 by Zdenko  in Purgerska Nostalgija | 7 komentara

Purgerska nostalgija

Iz romana Željka Senečića

Ne vjerujte u ono što čujete nego u o ono što vidite!
Ilički trg u Zagrebu, najzagrebačkiji je trg. Nastao je na livadama između Save i Medvednice, po kojima su prije stotinjak godina rovale krtice, parili se zečevi, a na drveću su rode imale gnijezda. Po sredini budućeg trga veselo je žuborio potok Kraljevac.

Britanac

Zagreb je, kao i svako veće selo, imao trg. Bila je to Harmica, ili današnji Trg bana Jelačića. Kada je selo postalo mjesto, Zagreb je dobio drugi trg. Za neke je to danas Ilički trg, za neke Mali plac ili Britanac, ali nikome Pejačevićev trg. U to sretno vrijeme nije bilo urbanističkih planova, kuće su se radile bez građevinskih dozvola, zasađeno je drveće zbog hlada i potrebe. Za drveće su seljaci vezali konje, ili bi se za njih pridržavali pijanci na putu prema kući.

Ilički je trg imao sreće. Izbjegao je autorske prepravke, adaptacije, rekonstrukcije. Sudbina i Bog spasili su Ilički trg od arhitekata, do sada.

Ilički je trg između dva rata imao gotovo sve. Groblje – katoličko, židovsko i pravoslavno, kapelu, apoteku, tvornice, kino, mesnice, mehaničke radionice, bravariju i vodoinstalatera, trgovine u kojima se moglo kupiti boje, žarulje, alat. Ilički je trg imao krojačku i postolarsku radnju, ambulantu, poštu, špeceraje, imao je babicu i doktora. Babica je bila Slovenka, a doktor Čeh Dolenšek. Na Iličkom je trgu 1908. sagrađen prvi javni nužnik.

Stara zgrada PTT-a na Britancu

Stara zgrada PTT-a na Britancu

Na istočnoj je strani trga pošta u, vjerojatno, danas najstarijoj kući na trgu. Na trgu je bio, a i danas je, plac. Nekada je to bio plac na kojem su seljanke iz okolice Zagreba prodavale sir, vrhnje, gljive, zelenje i domaće voće. Danas nema seljanki, ima preprodavača uvezenih jabuka iz Italije, naranči iz Izraela i banana s južnih mora. Kada oni odu s trga, dođu penzioneri i nezaposleni stanovnici okolnih ulica, igraju šah, belu, a na klupama sjede bake, trče djeca i psi, beskućnici piju pivu, a nekadašnja gospoda vade ostatke trulog zelenja i voća iz kontejnera, za večeru. Po trgu prolaze skupi auti tajkuna, ratnih profitera i prevaranata. Neki skreću desno u Nazorovu, prema Tuškancu, neki lijevo na Pantovčak. Ne voze ravno u Radnički dol.

Ovak je nekad bilo na Britancu

Godine 2009. plac na trgu je sve manji. Stanovnika je sve više. Nekada je plac bio i nedjeljom. Danas više nije. Danas se nedjeljom na placu trguje starim stvarima, koje se elegantno zovu antikviteti. Na štandovima preprodavači nude stare telefone, srebrninu, stilske svjetiljke, goblene, razglednice Zagreba, gramofone s trubom, lažni i pravi porculan. namještaj. Nakon prevrata 1945. godine 2009. ponavlja se ista priča. Ponovno se prodaje ono što nisu prodali djedovi i roditelji 1945.

Umjesto štandova sa voćem i povrćem – trgom se raširio još jedan kafić.

Danas, Ilički trg ili Britanac prepun je kafea. Poslije podne, kada je sunce na zapadnoj strani trga, na njemu su stolice i stolovi. Ne piju se gemišti ni špriceri kao nekad nego makijato. Da nije zatvorena, moja bi kavana bila Medulić.

Dan je vedar i topao, proljetni. Sjedim na samom trgu, za stolom kafea Kluba filmskih radnika. Lijepo vidim cijeli trg. Vrlo dobro mjesto za popušiti cigaru.

Slušam svirača na violini, gledam igrače šaha, kartaše, prolaznike. Djevojke koje se veselo i smijući spuštaju u grad s Pantovčaka, bake koje čuvaju unuke, starice sa psima, invalide, beskućnike koji iz boca piju pivo.

Stajalište autobusa na Britancu

Po trgu prolaze moji poznanici, dečki s kojima sam sjedio u osnovnoj školi u Krajiškoj i u gimnaziji na Rooseveltovom trgu, današnjoj Mimari. Kvaka koji je izletio iz šestog razreda gimnazije jer je izjavio ljubav profesorici crtanja. Drugi je Puba, sin prvoborca koji je na prevaru završio sve škole i do danas ostao podoban. Jedini su od kolega koji danas prođu trgom. Većina se izgubila u Njemačkoj, Americi, a neki su navodno uspjeli u Australiji. Većinu stanovnika trga, Medulićeve ulice ili Krajiške, koje poznajem ne pozdravljam, osim kada bi se sretali u Trstu, na Via Carducci – tada bi se srdačno pozdravili. Na našem trgu nikad.

Ali, sve to što pišem o Britancu treba čitati s oprezom jer nikada se nije toliko lagalo, varalo, neodgovorno i glupo pisalo kao danas…

Roman od Željka Senečića u nastavcima možete čitati ovdje. 

Malo iz povijesti Britanskog Trga:

1898 Ilički plac (današnji Britanski trg)

1911. Ilica u kockama 

1908. – postavljena tramvajska čekaonica s javnim zahodom

1909. – Ilički trg promijenio ime u Trg Ladislava grofa Pejačevića, a 1946. u Britanski trg (“Amerika i Engleska bit će zemlja proleterska”) 

1929. Kiosk za novine na Britancu 

1928. – preuređen južni rub trga: novi javni zahod, tramvajska čekaonica s trafikom i telefonskom govornicom, te ura na stupu. Izgrađena je kuća braće Gross u kojoj se danas na uglu Ilice i trga nalazi prodavaonica “Konzum”.

2011. Na Britancu danas

1898. – vidi se crkvica Sv. Roka na brijegu iznad trga

1860 – 1886. je na površini trga bila tvornica parketa s parnom pilom i tvornička bravarska radionica.

1888. – trg je pošljunčan i posađen je drvored.

1891. – otvorena tržnica, ali u početku samo za pernatu živinu.

1892. – nadsvođen je potok Kraljevec (spominje se prvi put 1328. godine) na središnjem dijelu trga.

1905. Ovako je bilo nekada

2011. Britanac danas

2011 Crkvica sv. Roka na Rokovom perivoju 

“Penezna gorica” ili “Gradečka gmajna”, srednjovjekovni naziv brijega iznad današnje Ilice i Britanskog trga, na kojem se nekada nalazio izvor potoka Ilica, a danas Rokov perivoj. Na brijegu je 1655. podignuta kapelica Sv. Roka, zaštitnika od kuge. Oko nje se raširilo katoličko groblje, a od 1811. tu su doseljeni Židovi uredili i prvo izraelitsko groblje u Zagrebu. Na Rokovom groblju pokopan je i Vatroslav Lisinski (+1854.). Groblje je napušteno nakon otvaranja središnjeg gradskog groblja na Mirogoju, 6. studenoga 1876.

1908.

2011. Pogled na Britanac sa sjeverne strane

Serbus i najte kaj zameriti.

Follow Zdenko’s Corner on Facebook !

Share



Tags:



Imate komentar?
Ako imate svoj komentar ili svoje mišljenje koje želite podijeliti, pošaljite mi email ili ispunite dolje predviđena polja za vaš komentar. Svi komentari će biti prethodno pregledani, ispravljeni da budu korektni, pa će tek onda biti objavljeni.

Pošaljite svoje vlastite opise putovanja sa ili bez bicikla, izvještaj sa neke utrke ili možda članak iz povijesti Zagreba ili biciklizma u Hrvatskoj. Na ovim stranicama već imam više od 400 priča i biti će mi drago objaviti sve vaše priče, koje zadovoljavaju kriterije, po pitanju tema na ovome blogu. Pretraživanje ovih stranica omogučeno je na vrhu glavne stranice bloga sa desne strane. Isto tako na vrhu svake stranice nalazi se opcija za prevođenje ovih stranica na druge jezike.

Pošaljite svoje komentare na email adresu: zdenko@zkahlina.ca

7 komentara to “Britanac”

  1. Comment by VLADIMIR ŠIMUNIĆ:

    Svako od nas ima neki razlog da prođe ponekad ovim baš prekrasnim trgom.
    Ja imam dva, nedjeljom kad se održava sajam starina i drugi je da sretnem
    Mladena Fistrića, nažalost sada zagrebačkog klošara, a nekad vrlo aktivnog
    biciklistu, naše generacije od kraja šedesetih, zaslužan za dovođenje mnogih
    klinaca u biciklizam, nosioca medalja sa pistovnih utrka, a osnovao je i klub
    Kondor krajem sedamdesetih. Još i danas ima ideja, ali nažalost novo vrijeme
    i neki novi klinci nisu mu više razumljivi. Evo na ovaj ga način pozdravljam i
    od tebe Zdenko očekujem jedan članak.

  2. Comment by Zdenko Kahlina:

    Vlado, i ja se sjecam Fistrica… ali ne po dobrom. Jednom mi je prodao “original” Omega rucni sat, koji je tjedan dana kasnije stao i nikada vise isao. Ipak, sjecam ga se po svemu kaj si naveo, jer je on nasa generacija. Jos se sjecam kako je bio ‘vjeciti student’ na fakultetu, njegove duge kose i jedne smede jakne koju je stalno imao na sebi. Bilo bi interesantno imati vise podataka o njemu, da se sastavi jedan blog. Vec imam blog o ‘Vlasti’ iz Beograda, pa zakaj ne i o nasem ‘Fistri’!

  3. Comment by Mali Chovjek:

    Prolazim Britancem skoro svaki dan zadnje cetiri godine, studiram u Zamenhofovoj…znate li nesto vise o najstarijoj zgradi na trgu…tj. onoj koja je odmah uz zgradu poste.Tko je kip(svetac?) u plavoj nisi???

  4. Comment by Zdenko:

    Na zalost za sada nemam odgovora na to pitanje… bum potrazil, jer je pitanje zanimljivo…

  5. Comment by Mali Chovjek:

    Hvala Vam! Moze, i ja sam u potrazi pa ko’ prvi najde javi se :)
    Inace, odlican blog, sa odlicnim pricama i zanimljivim sadrzajem iz kojeg se moze puno nauciti. Sve pohvale, samo tako nastavite!
    Pozdrav!

  6. Comment by ivan brncic:

    kip sv. Josipa, na zgradi katolickog djecackog doma..natpis jos stoji ali je dost izlizan…

  7. Comment by zinka canjuga:

    Ilički trg,Britanac,Trg Ladislava Pejačevića sve su to nazivi trga kojeg su purgeri uvijek i oduvijek zvali Mali plac.Mali plac bil je odredišna točka….rekli bi: Ideš do Malog placa i to ti je tu odmah na desno,do bolnice ideš do Malog placa još jedna stanica i skineš se dole pa pravac Vinogradska, to buš kupil na Malom placu,al tam ti je sve sve skuplje jer dolaze gospoda.Idemo se Ilicom prošetati do Malog placa i tak u nedogled.Taj nam je plac baš prirasel srcu. Otvoren je davne 1891 godine i prvo se tu prodavala perad.1902 godine isušen je potok Kraljevac i Trg je dobilo plinsku rasvjetu.1908 sagrađen je javni šekret i izgrađena tramvajska čekaonica.1928 Trg je dobil telefon i trafiku.Davne 1925 godine već se mislilo o zaštiti potrošača, pa je tak postojal Tržni red kojeg su se morali svi pridržavati.Kaj se smije i kak se smije prodavati pojedina roba.Pogotovo gljive a sušeni samo vrganji jer sve su gljive jestive neke samo jenput. Zaklana perad morala je imati važeće štambilje da je zdrastveno ispravna, živa se morala držati u drvenim krletka, ispod klupa.Tu su najviše dolazile prodavati svoju robu kumice iz Šestina,Jaruna,Podsuseda jer su se tam u ono vrijeme još uvijek držale krave,hranili pajceki i uzgajale kokoši.
    Na Teg se spuštaju ulice Pantovčak, elitni kvart,Zelengaj,Rokov perivoj Nazorova.
    Danas su tu i cvjećarnice dakako skuplje neg drugdje u gradu.Sve to ima svoju draž, i u zraku se osjeća miris starog Zagreba koji mi tolko volimo kao i ovaj naš plac…dobri stari Malo plac.

Leave a Reply